Otok Rab

Otok Rab, rimska 'Felix Arba' najjužniji je te, istodobno, najšumovitiji i najzeleniji otok Kvarnerskog zaljeva. Antičko mu je ime Arba, Arva, Arbia i potječe vjerojatno od ilirskog Arb, što znači taman, zelen, pošumljen, a to je i danas bitna značajka otoka.


U X. st. bizantski car Konstantin Porfirogenet naziva ga Arbe. Hrvatsko ime Rab spominje se prvi put 1446. u ispravi o osnivanju franjevačkog samostana Sv. Eufemije u Kamporu. Šuma Kalifront na 1400 ha najveće je stanište hrasta crnike na Mediteranu. Na Rabu je rezervat Dundovo te park šuma Komrčar kroz koju prolazi 144 km pješačkih staza, edukativna Premužićeva staza i 160 km biciklističkih staza. Za Rab se može reći da je 'zeleni otok ili 'otok vrt“, a posebna atrakcija je Geopark.

Uz grad Rab na otoku se smjestilo sedam mjesta: Barbat, Banjol, Palit, Kampor, Mundanije, Supetarska Draga i Lopar s 22 pješčane plaže.

  1.  ffreggg
  2. fgtrg

BARBAT

Selo južno od grada Raba podno strmoga brda Kamenjaka. Na nekoliko mjesta ima rimskih nalaza kao što su zidovi, keramika i novac.
Na mjestu današnje župne crkve Sv. Stjepana iz 1850. od XI.-XV. st. bila je benediktinska opatija Sancti Stephani de Postran. U unutrašnjosti jednobrodne crkve nalazi se slikano raspelo na dasci, rad lokalnog majstora XVII. ili XVIII. st. Kraj crkve se nalazi sarkofag iz VI. st. s uklesanim križem. Na brdu iznad naselja, na mjestu prapovijesne gradine, nalazi se kasnoantička, a kasnije i srednjovjekovna utvrda poligonalna tlocrta, masivnih zidova s potpornjima. Unutar utvrde nalaze se ostaci jednobrodne ranoromaničke crkve Sv. Damjana s polukružnom apsidom koja je izvana rasčlanjena polukružnim nišama.
U župnoj se crkvi nalazi drveno slikano raspelo, rad lokalnog majstora XVII. ili XVIII. st.

 

KAMPOR

Selo sjeverno od grada Raba. Unutar franjevačkog samostana nalazi se romanička jednobrodna crkva Sv. Eufemije koja se spominje 1237. U obnovljenoj crkvi 1989. postavljena je stalna izložba fra Ambroza Testena, samoukog slikara koji je cijelo vrijeme svoga boravka u samostanu slikao i velik broj svojih slika poklonio posjetiocima.

Gotička crkva Sv. Bernardina barokizirana je u XVII. st., i nalazi se uz samostan kojeg je 1458. dao sagraditi rapski plemić Petar de Zaro.
Samostanski arhiv i knjižnica čuvaju inkunabule i iluminirane kodekse iz XIV. i XV. st. Među njima se ističe Kamporski psaltir, iluminirani rukopis s kraja XIV. st. U samostanskom muzeju nalaze se vrijedne slike, dijelovi mozaika, koralni rukopisi, inkunabule, keramičke pločice, amfore, keramičke uljanice, kip božice lova Dijane, vrijedna zbirka novca, tkalački stan, te narodna rapska nošnja i još čitav niz vrijednih eksponata.


SUPETARSKA DRAGA

Selo na sjeverozapadu otoka Raba. U polju podno Kamenjaka nalazi se crkva Sv. Petra gdje su benediktinski samostan 1059. osnovali prior Maius i biskup Drago.

 

LOPAR

Najsjevernije naselje na otoku. Prema legendi, u selu je rođen klesar Marin, utemeljitelj državice San Marino na Apeninskom poluotoku.

 

RAB

Grad Rab, s povješću koja se proteže na više od 3000 godina, jedna je od najbolje očuvanih i najatraktivnijih srednjovjekovnih urbanih jezgri na Jadranu. Najvažniji sakralni spomenici smješteni su na poluotoku i zajedno sa svoja četiri zvonika i dijelovima gradskih zidina tvore jednu od najljepših arhitektonskih cjelina u Hrvatskoj. Razvija se i doživljava svoj procvat tijekom 14. stoljeća kao važna postaja na trgovačkim rutama između istoka i zapada, otkad datira i urbanistička struktura Raba, s četiri horizontalne ulice - Gornja, Srednja, Donja i Riva, ispresijecane vertikalama te tri glavna gradska trga - Sv. Kristofora, Municipium Arbae i Trg Slobode, brojnim palačama, crkvama i javnim zgradama.

Trg Municipium Arbae na kojemu se nalazi Knežev dvor bio je središte i uprava kneževa, danas je centar noćnih zbivanja i središte otoka.

Današnja zborna crkva Sv. Marije Velike (nekadašnja katedrala) slojevit je graditeljski spomenik čije osnove sežu u ranokršćansko razdoblje. Ciborij je jedini in situ očuvani primjer predromaničkoga oltarnog nadgrađa na hrvatskoj obali. U svetištu se nalaze korske klupe iz 1445. koje su stilski bliske korskim klupama zadarske katedrale Sv. Stošije koje je izradio majstor Matej Moronzon.

Drveni kip Sv. Kristofora pripisuje se Petru de Riboldisu, polikromirana Pieta ima osobine srednjoeuropske kasnogotičke umjetnosti. Petar Trogiranin isklesao je krstionicu i rustičnu Pieta u luneti glavnoga portala 1514.

Zvonik nedaleko crkve sagrađen je tijekom XII. i početkom XIII. st. po lombardijskome uzoru. Izvorno je bio pokriven kvadratičnom piramidom, dok je šesterostrana piramida podignuta u XV. st.

Ženski benediktinski samostan Sv. Andrije zanimljiv je graditeljski sklop koji datira u XII. st., a sve do XVIII. st. zbivale su se razne pregradnje i nadogradnje. Fragment natpisa koji se može povezati s gradnjom datira u XI. st. S južne strane pročelja sagrađen je zvonik 1181. o čemu nam svjedoči natpis uzidan u zid prvog kata.

Crkva Sv. Ivana Evanđelista bila je izvorno ranokršćanska trobrodna bazilika. U XI. st. uz nju se gradi benediktinski samostan, a crkva se preuređuje u romaničkim oblicima. U XV. st. crkvi se prigrađuju nove kapele na kojima radi Andrija Aleši. Sredinom XIX. st. crkva i samostan su napušteni nakon što su kratko vrijeme bili sjedište biskupije. Danas su očuvani samo ostaci.
U XII. st. s južne strane svetišta crkve sagrađen je romanički zvonik sličan onome uz crkvu Sv. Andrije.

U Kaldancu se nalazi crkvica Sv. Katarine i ostaci kapele uz sjeverni zid katedrale iz istog doba.

Uz sjeverozapadne zidine nalazi se crkva Sv. Kristofora iz XV. st. s jednostavnim portalom i rozetom na pročelju. Napuštena je u XIX. st., no nedavno je obnovljena i u njoj je smješten gradski lapidarij s brojnim izlošcima od antike do XVIII. St

Crkva Sv. Frane u parku izvan grada sazidana je u drugoj polovici XV. st. u kasnogotičkim i ranorenesansnim oblicima.

Na samome vrhu poluotoka smješten je samostan Sv. Antuna Opata osnovan krajem XV. st. U neposrednoj blizini Sv. Antuna pronađeni su ostaci jednobrodne romaničke kapelice s polukružnom apsidom.

Crkva Sv. Križa sagrađena je u drugoj polovici XVI. st. na mjestu srednjovjekovne koja se spominje 1286. kao gradski hospicij benediktinske opatije Sv. Petra u Supetarskoj Dragi.

U gradu nalazimo nekoliko vrijednih javnih i stambenih zgrada iz druge polovice XV. i iz XVI. st.: palača Dominis s nizom renesansnih prozora, velikim portalom i dvorištem s trijemovima; palača Nimira, koja je samo djelomično sačuvana, s velikim gotičkim portalom iz 1490.; palača Crnota s gotičkim ukrasima Andrije Alešija i Jurja Dmitrova; palače Galzigna i Marinelis očuvale su renesansnu morfologiju.

Krajem XV. st. preuređeni su Knežev dvor, tako što mu je dograđena kula na južnom uglu, s gotičkim portalom i monoforama u višim katovima i s renesansnom biforom na prvom katu, kao i Biskupski dvor, od kojega je sačuvan samo jugoistočni ogradni zid s renesansnim portalom.

Današnja zborna crkva sv. Marije, nekad katedrala, slojevit je graditeljski pothvat koji započinje u ranokršćanskom razdoblju.
U drugoj polovici XV. st. crkvi sv. Ivana Evanđeliste prigrađuju se kapele na kojima radi Andrija Aleši. Također u drugoj polovici XV. st. u parku izvan zidina gradi se crkva Sv. Frane u gotičkim i ranorenesansnim oblicima. Očuvana je i nadgrobna ploča utemeljitelja crkve i samostana, fra Matije Bošnjaka. Samostan je porušen početkom XX. st., a na njegovom se mjestu nalazi gradsko groblje.

Na samom vrhu poluotoka smješten je samostan sv. Antuna Opata koji je osnovan krajem XV. st.
Na mjestu na kojem se vjerojatno nalazila starokršćanska bazilika sv. Tome, na sjeverozapadnoj strani slikovite piazzette, sagrađeni su 1573.-1578. kasnorenesansna crkva sv. Justine i benediktinski samostan rapskih pučanki.
Crkva sv. Ante Padovanskog podignuta je 1675., na njezinom se baroknom glavnom oltaru nalazi pala s prikazom donatora F. Brazze.

Na otoku Rabu tijekom godine održavaju se brojne manifestacije od kojih su najpoznatije 'Rabska fjera', 'Dani Grada Raba', 'Viteški turnir' i 'Rapske glazbene večeri', uz niz etno-gastromanifestacija i ribarskih fešta.

U neposrednoj blizini, između Raba i kopna, u velebitskom kanalu, smješteni su manji otočići Sv. Grgur, Prvić i Goli otok s brojnim lokacijama za ronjenje. Danas otoci krša i ovaca, Goli otok će ostati zapamćen kao zatvor za političke zatvorenike, a koji je sada iznimna turistička atrakcija.

Rab je poznat kao „Otok ljubavi“, ovdje je uživao i Edward VIII sa svojom odabranicom Wallis Simpson, kupavši se jednoj od plaža Frkanja, u uvali Kandarola u kolovozu 1936.

 

Muzeji i galerije na otoku Rabu

U Kamporu, u uvali Sv. Eufemije nalazi se Franjevački samostan u kojem se nalazi muzej,  galerija te samostanska knjižnica.

Fra Ambroza Testena, Rab tel. +385 (0)51 771 111
Knežev dvor, Rab - tel. +385 (0)51 771 111

 

Korisni telefoni:

Brod/Trajekt:
Jadrolinija +385 (0)51211444 www.jadrolinija.hr
Rapska plovidba Telefon +385(0)51 724 122 www.rapska-plovidba.hr

Autobus
Zagreb  tel: 060 313 333 / +385 1 6112 789 www.akz.hr
Rijeka  tel. 060 30 60 80 www.autotrans.hr


Zračne luke:
Pula www.airport-pula.hr
Rijeka www.rijeka-airport.hr
Zadar www.zadar-airport.hr
Zagreb www.zagreb-airport.hr
Split www.split-airport.hr
Trieste www.aeroporto.fvg.it
Venice www.veniceairport.it
Ljubljana www.lju-airport.si
Rab Ambulanta/ Hitna pomoć Tel.: +385 (0)51 724094
Rab Pošta Tel.: +385 (0)51 724312
Rab Policija Tel.: +385 (0)51 724092


RENT A BOAT   +385 (0)98 258647    /+385 (0)98 720361 / +385 (0)98  546496

Ronilačke baze
Aquasport +385 (0)51 776 145
Andreas Kron d.o.o. +385 51 776-620
Moby Dick +385 (0)51 775-577
Rab-eko +385 (0)51 776-671
MirkoDiving-Center +385 (0)51 721-154

TAXI     
+385 (0)51 724-955       
+385 (0)51 725-560  
+385 (0)98 368 518  
+385 (0)98 369 226  
+385 (0)98 165 0501  
+385 (0)91 544 3512  
+385 (0)98 629 514