Otok Lošinj

Otok Lošinj je oaza borovih šuma i kristalnog mora, botaničkih egzota, uronjen u eterične mirise bilja. Poznat je kao raj delfina, šetališta, sporta te zbog toga nosi epitet „otok vitalnosti“, a prije 120 godina proglašen je liječilištem zbog svoje blagotvorne klime. Prosječna godišnja temperatura je 15,3°C, godišnji prosjek relativne vlažnosti 70%, godišnje 2.561 sunčani sat... Taj je čarobni kutak prije više od 100 godina nadvojvoda Karl Stjepan izabrao za svoje romantične odmore, a danas ste pozvani vi!


Zahvaljujući znanju u dalekovidnosti nekolicine vrsnih stručnjaka i vizionara, posebice prof. Ambroza Haračića, krajem XIX. stoljeća pošumljene su velike površine otočnog kamenjara oko Malog i Velog Lošinja. Na otoku raste 1018 biljnih vrsta, od kojih autohtonoj flori pripada 939 vrsta. Od toga se 230 vrsta ubraja u ljekovito bilje. Oko 80 vrsta, uglavnom egzotičnih biljaka,donijeli su lošinjski kapetani i pomorci sa svojih putovanja.

Osim dupina koji su postali zaštitni znak otoka, Lošinj je dom je macaklina, guštera iz porodice gekona. Macaklini su zakonom zaštićena vrsta, te je njihovo uništavanje protuzakonito i kažnjivo. Značajno je da na lošinjskoj otočnoj skupini nema zmija otrovnica; iako ima neotrovnih zmija i guštera.
Na otoku ima sitne divljači, zečeva, divljih kunića, kune bjelice, dok su krupnije životinje jeleni lopatari i mufloni naseljeni na južnom dijelu otoka Cresa. Od pernate divljači ima mnogo jarebica, kamenjarki, šljuka i naseljenih fazana, a od ptica grabljivica ovdje žive: jastreb, kobac, sokol, te bjeloglavi sup koji je zbog malog broja očuvanih primjeraka zakonom zaštićen.

Od domaćih životinja najrasprostranjenije su ovce koje pružaju idiličnu sliku na otočnom kamenjaru sjevernog dijela otoka Lošinja.
Zbog izrazite razvedenosti more je bogato biljnim i životinjskim svijetom. Neprekidna strujanja mora među uvalama i uvalicama daju moru izrazitu bistrinu i jasnoću, čistoću i prozirnost. U moru živi 95 vrsta riba, 71 vrsta desetonožnih rakova, školjki, puževa, razne vrste morskih cvjetnica i bodljikaša.
A što se neba iznad Lošinja tiče, još ga je 1894. Spiridon Gopčević (Leo Brenner) odabrao za svoju zvjezdarnicu Manora.
Otok Lošinj dio je najveće otočne skupine na hrvatskom Jadranu. Lošinjsko otočje obuhvaća otoke Lošinj, Unije, Ilovik, Susak, Vele Srakane, Male Srakane i još tridesetak manjih otoka, otočića i hridi, svaki pravi biser koji vabi da se u njemu uživa.
Povijest Lošinja

U XIV. i XV. st. nastaju naselja Velo selo oko gotičke crkve Sv. Nikole koja se spominje 1384., i Malo selo oko crkve Sv. Martina koja je izgrađena između 1450-90. Danas su to Veli Lošinj i Mali Lošinj.

Zbog opasnosti od gusarskih napada u XV. st se grade u oba naselja kule za zbjegove.
U XIV. i XV. st. nastaju naselja Velo selo oko gotičke crkve sv. Nikole, koja se spominje 1384. i Malo selo oko crkve sv. Martina, izgrađene između 1450. i 1490., današnji Veli Lošinj i Mali Lošinj.

Krajem XIX. stoljeća na osnovi meteoroloških ispitivanja mjesta Veli i Mali Lošinj proglašena su zimskim klimatskim lječilištima i oporavilištima te sve više zadobivaju gradski izgled. Posebno poglavlje u razvoju turizma na otoku Lošinju predstavlja pošumljavanje i kupališno otvaranje prostrane uvale Čikat nasuprot Maloga Lošinja, kada započinje i gradnja vila.

Grad Mali Lošinj danas obuhvaća 14 naselja: Belej, Ćunski, Ilovik, Male Srakane, Mali Lošinj, Nerezine, Osor, Punta Križa, Susak, Sveti Jakov, Unije, Ustrine, Vele Srakane i Veli Lošinj. U srednjem vijeku, Lošinj je bio područje grada Osora na kojemu su bili samo pastirski stanovi. U doba romanike grade se crkva eremita Sv. Lovre, Sv. Petar i Sv. Marija Magdalena, te Sv. Jakov.  

 

OSOR

Jedinstveni kulturno-povijesni spomenik na otoku - grad-muzej, star više od četiri tisuće godina. Osor danas spada pod grad Mali Lošinj, iako se nalazi na otoku Cresu, s kojim je nekada bio spojen. Antički mu je naziv bio Apsoros. Nastanjen je već u prapovijesti, no u trgovačkom dodiru s grčkim kolonijama razvija se osobito u rimsko doba i pod ranosrednjovjekovnom Bizantskom upravom. Od VI. st. je sjedište biskupije. Smještajem na uskoj prevlaci što povezuje otoke Cres i Lošinj držao je ključni položaj otočkih kopnenih putova, a do XV. st., u uvjetima stare priobalne navigacije, i ključnu poziciju morskoga puta kojim je promet iz sjevernojadranskih luka tekao na jug u Dalmaciju i Levant. Od XV. st., međutim, zbog plovidbe po otvorenu moru Osor gubi na važnosti.
Najveću površinu doseže antička urbanizacija Osora koja obuhvaća prostor od kanala do uvale Vijar. Ostaci sakralne arhitekture ili ulomci kultnoga kamenog namještaja u gradu i bližoj okolici upućuju na kontinuiranu građevnu djelatnost od VI. st. do romanike.
Crkva Sv. Platona na poluotoku Suplatonski, dvoapsidalna je i jednobrodna, te je bogata pleternom skulpturom.
Uz širenje benediktinaca na kvarnerskim otocima vezan je najveći romanički skolp u Osoru, trobrodna bazilika Sv. Petra iz XI. st. s kasnoromaničkim presvođenim aneksom i prostranim ostacima opatije.

Romanički su i ostaci crkve Sv. Lovre na brežuljku JZ od grada, te crkvice Sv. Petra podno Osoršćice. Na znatno smanjenoj gradskoj površini koja se u XV. st., u doba nazadovanja pod Venecijom, zatvara novim traktom zida grade se skromne patricijske i pučanske kuće. Gradi se biskupski dvor, jednobrodna crkva Sv. Gaudencija i nova trobrodna katedrala s trolisnim pročeljem. Njezin plastički ukras izvela je u oblicima rane renesanse mletačka radionica Bartolomea Buove. Riznica katedrale čuva zlatni i srebrni liturgijski pribor iz XIV. - XVIII. st, te misno ruho iz XV-XVIII. st.

U kaptolskome arhivu nalaze se iluminirani kodeksi iz XV. st., dok se drvene gotičke skulpture iz XV. st. čuvaju u riznici Sv. Gauencija i na Vijaru.
Kraj grada u uvali Vijar, uz jednobrodnu crkvu Sv. Marije iz 1414., franjevci trećoreci, glagoljaši, osnovali su samostan potkraj XV. st.
U staroj vijećnici u Osoru smještena je Arheološka zbirka. U atriju se nalazi lapidarij s rimskim, ranokršćanskim, ranosrednjovjekovnim i mletačkim epigrafskim spomenicima, a na katu zbirka prapovijesnih i rimskih grobnih priloga.

U XV. stoljeću gradi se jednobrodna crkva sv. Gaudencija, šiljastog svoda, te nova katedrala sv. Marije. Velebna trobrodna bazilika sv. Marije, koja svojim trolisnim glatkim pročeljem od klesanaca s južne strane zatvara prostor trga, građena je između 1463. i 1498. godine. Predaja kaže kako sveti Gaudijencije zaslužan što su s otoka nestale sve zmije otrovnice.

U katedrali se nalaze oltari i slike iz razdoblja XVI.-XVIII. st. (Baldassare d'Anna, Andrea Vicentino i dr.). Skladan i akustični prostor katedrale služi u ljetnim mjesecima kao dvorana internacionalnih glazbenih priredbi pod naslovom Osorske glazbene večeri.
U kaptolskom arhivu čuvaju se iluminirani kodeksi iz XV. st. Drvena gotička plastika iz XV. st. čuva se u riznici, crkvi Sv. Gaudencija i uvali Vijar, a ona iz XVI. st. u crkvi na groblju. U uvali Vijar se nalazi jednobrodna crkva Sv. Marije iz 1414. godine, pored koje su franjevci glagoljaši podigli samostan potkraj XV. st. O fazama dogradnje crkve i samostana svjedoče glagoljski natpisi iz XVI. i XVII. st.


ĆUNSKI

Stara crkva sv. Nikole nastaje u XVI. st., a 1784. povećana je tako da je u svemu bila nalik crkvi sv. Marije Magdalene u Nerezinama. Srušena je 1908., a na tom je mjestu podignuta današnja, jednostavna, jednobrodna crkva.


NEREZINE

Selo na otoku Lošinju. Na vrhovima u okolici ima više prapovijesnih gradina (lokaliteti Halmac, Berdo). Antički nalazi na lokalitetu Halmac ukazuju na postojanje rimske ladanjske vile.

Izvan naselja nalazi se franjevačka jednobrodna crkva i samostan s klaustrom, izgrađeni 1503.-1515. Trokatni renesansni zvonik s biforama datira iz 1590-1604. U polju, izvan naselja, sagradili su osorski patriciji Draž kulu za zbjeg.
Crkva sv. Marije Magdalene prvobitna je nerezinska župna crkva. Sagrađena je 1534., a povećana u XVII. st. kada je dobila križni tlocrt i nove oltare.
U obližnjem selu sv. Jakova nalazi se romanička crkva sv. Jakova, povećana 1624. i župna crkva sv. Marije iz XIX. st. podignuta na mjestu ranije, sagrađene prije XVI. st.


Šetalište – LUNGOMARE prati put uzduž obale, sa sjeveroistočne i sjeverozapadne obale Lošinja.


Lungomare okrenut moru Lošinjskoga kanala, povezuje Veli i Mali Lošinj, sve do uvale Kriška i Jamne. Na šetnici koja spaja ova dva mjesta naić ćete na uvale lijepe kao i njihovi nazivi: Jakovja, Valdrake, Bojčić, a posebno mami ribarska lučica Rovenska i Sv. Martin. Tu su začeci Malog Lošinja i njegov svetac zaštitnik.

Vrijeme laganog hoda: tri sata
- Mali Lošinj - Veli Lošinj jedan sat
- Mali Lošinj - Sv. Martin 30 minuta

Lungomare, otvoren prema otoku Susku trasiran je kroz Čikat, područje je zaštićeno kao park-šuma. Tu su uvale Boka Falsa, Zlatna, Srebrna i Sunčana uvala, Žalić (stablo pinije - spomenik parkovne arhitekture), Vela draga i Krivica. Šetnice na Čikatu nose imena uglednih i zaslužnih znanstvenika dr. Leopolda Rittera von Schrottera, dr. Alfreda Edlera von Manussia i dr. Conrada Clara. Crkvica Gospe od Navještenja ispunjena je slikama jedrenjaka, poziva vas da bace pogled na morsku pučinu - prema brodovima kojim stoljećima plove lošinjski pomorci.

Vrijeme laganog hoda: dva sata i 30 minuta
- Mali Lošinj - Čikat sat i 30 minuta
- Mali Lošinj - Sunčana uvala dva sata i 30 minuta


APOKSIOMEN (2.–1. st. pr. Kr.)

Antički brončani kip atleta, visok 192 cm, izvađen iz podmorja između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja 27. travnja 1999., jedina je za sada pronađena velika bronca na istočnoj obali Jadrana. Kip predstavlja atleta, mladog sportaša u trenutku dok čisti strigil (strugaljka) kojim je sa svoga tijela sastrugao ulje, prašinu i znoj nakon natjecanja. Tijekom restauracije koja je trajala gotovo sedam godina, istraživanjem materijala i stila izrade kip je datiran u 2.–1. st. pr. Kr. Od osam do sada poznatih varijacija prototipa Apoksiomena, lošinjski je kip najcjelovitiji i najbolje sačuvan.
Od konca 2011. godine Apoksiomen svoj mir pronalazi u muzeju smještenom u palači Kvarner u Malom Lošinju.


MALI LOŠINJ

Malološinjska crkva sv. Martina postojala je već oko 1450. U Malom Lošinju 1696. izgrađena je trobrodna župna crkva Porođenja Marijina, Male Gospe. U inventaru crkve ističe se glavni mramorni oltar, s inkrustacijama, slikovita obrisa, s relikvijama sv. Romula.
U južnom dijelu grada reda se 14 kapelica - postaja Križnog puta, podignutih 1752. godine.

 

VELI LOŠINJ

Valjkastu kulu s kruništem i prsobranima, koja se pojavljuje i na grbu grada, podigli su u XVI. st. Lošinjani radi obrane luke i naselja i za zbjeg pučanstva pred gusarskim i uskočkim nasrtajima s mora.
Važan urbanistički i graditeljski pothvat bila je gradnja crkve sv. Antuna Opata u Velom Lošin, sagrađena 1774. Među slikarskim djelima nalazimo vrijedno djelo mletačkog slikara Bartolomea Vivarinija iz 1475., Bogorodica sa svecima te djela iz XVII. i XVIII. st.: Sv. Franjo B. Strozzija, Sv. Ivan Krstitelj L. Querene, Poklonstvo kraljeva F. Hayeza, Sv. Grgur L. del Cosse, Duše u čistilištu F. Potenze, Sv. Apoloniju i Sv. Luciju G. Angelija. Među kiparskim radovima, mahom G. Sardija, svakako valja istaknuti mramorni Oltar Bogorodice od Ružarija mletačkog kipara G. Bonazze.
U drugim crkvama Veloga Lošinja, sabrani su predmeti ponajviše darivanjem domaćih kapetana obogaćenih pomorskom trovinom koji su umjetnine kupovali na dražbama ukinutih mletačkih crkava. Tako primjerice, nastaje zbirka slika kapetana Gašpara Kraljete (Craglietto) (1776.-1838.).
U inventaru crkve Gospe od Anđela također se nalaze tako sakupljene umjetnine. Crkva je bogata mramornim baroknim oltarima, a u njoj se nalazi i vrijedna zbirka slika mletačkih majstora XVII. i XVIII. st.: Sv. Franjo Paulski i Sv. Hildebrand djelo su F. Fontembassa, vrijedan ciklus od osam ovala u kojem prevladavaju starozavjetne teme naslikao je G.A. Pellegrini.
Pomorski značaj Lošinja prate i zavjetne slike pomoraca iz XVIII. st. u crkvi sv. Nikole. Gotička crkva, šiljastih svodova u lađi i svetištu, nastala je oko 1400., a proširena je u XVIII. st.

 

ILOVIK

Otočić Ilovik najjužniji nastanjeni otok lošinjskog otočja, a istoimeno mjesto smješteno je u manjoj uvali, koju sa sjeverne strane štiti nenaseljeni otočić Sv. Petar na kome je groblje mještana. Ilovik je poznat kao „otok cvijeća“, jer gotovo oko svake kuće cvatu oleandri, palme, ruže i drugo cvijeće, a specifičnost ovog otoka su visoka stabla eukaliptusa. Najstariji tragovi naseobina potječu od ilirskog plemena Liburna. Od rimskog doba postoje ostaci zidova, numizmatički primjerci, sarkofag, a u blizini je i podmorsko arheološko nalazište.
Na otoku se nalazi trgovina, pošta, pekara, slastičarnica, te niz ugostiteljskih objekata.
Linijskim brodom Ilovik je svakodnevno povezan sa Malim Lošinjem, a brzom brodskom linijom s Rijekom, a ljeti je odredište izletničkih brodova.

Atrakcije Ilovika i Sv. Petra: Pristanište iz 1895., Crkva sv. Andrije - Sućadrija, Benediktinski samostan Sv. Petra - Sv. Petar, Gostionica „Amico“ iz 1898., Studenac - zdenac sa živom vodom, Toš (mlin) za masline, Župna crkva sv. Petra i Pavla,  Antički brodolom, iz 2. Stoljeća (ronjenje), Fortica - mletačka utvrda na Sv. Petru, Groblje na otoku Sv. Petar, Prapovijesne gradine - Vela Straža (Ilovik) i Strižine (Sv. Petar), Rimska „Villa Rustica“ - Sv. Petar.

 

UNIJE

Unije su najveći od otoka oko Lošinja, koje su, zahvaljujući povoljnom položaju, izvorima pitke vode i prostranom plodnom tlu odvajkada bile napučene, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi. Stariji naziv otoka Nia vjerojatno dolazi od (he)neios, što na grčkom znači „njiva“.Unije su otok maslinika. Najviša točka otoka je Kalk (132 m). Na otoku se nalazi i mala zračna luka, 30 km od pulske i 8 km od lošinjske zračne luke. Onima koji na otok stižu plovilom preporuča se zapadna strana otoka, uplov u zaljev Maračol.

Znamenitosti Unija: Prapovijesne gradine - vrhovi Turan, Malanderski i Kaštel, Rimska „Villa Rustica“ - uvala Mirišće, Rimska nekropola – Polje, Rimski put - od uvale Maračuol do uvale Podkujni, Svjetionik Vnetak, 1873., Tvornica za preradu ribe, uvala Maračuol, Kamenica s glagoljskim natpisom - kuća Nikolić-Agatić br. 194, Gospodarsko društvo i Hrvatska čitaonica, Bizantske „Straže“, Groblje i crkva sv. Andrije, Antički brodolom - podmorje otočića Školjić (ronjenje).

 

VELE I MALE SRAKANE

Dva otočića koja se nalaze južno od otoka Unije. Vele Srakane duge su 2,5 km, površine 1,2 km2 . Na otok se ne može automobilom. Srakane su povezane brodskom linijom sa Malim Lošinjem, a da bi brod pristao na Srakane, morate to posebno zatražiti od osoblja na brodu. Na Velim Srakanama, na brdu Vela straža, nalazila se prethistorijska gradina. Stari kaštel ostatak je polukružnog zida nekadašnje utvrde za obranu od morskih pljačkaša. U ugao kuće Skrivanić ugrađen je nadgrobni spomenik iz rimskog doba. Na Velim Srakanama je crkvica posvećena svetoj Ani, a na Malim Srakanama Gospi Karmelskoj.
Na otoku ne postoje trgovine, pa sve namirnice uključujući i vodu, morate nositi sa sobom. Izvan turističke sezone na Velim Srakanama obitava svega 8 ljudi.

 

SUSAK

Susak je jedinstveni otok u cijelom Mediteranu, poznat po plitkim pješčanim uvalama, neodoljivoj narodnoj nošnji i žućkastoj prašini koju je neki pra-vjetar nanio na kamenu podlogu otoka. Prvi spomen otoka u pisanim izvorima seže u sredinu 9. stoljeća, kada su se u njegovom akvatoriju sukobili Saraceni i Mlečani. Na otoku nema cesta, nema automobila, samo kilometri prašnjavih stazica koje preko travnatih kaskada selo spajaju sa udaljenim uvalicama. Tijekom zime na otoku živi samo mali broj otočana, jer je većina emigrirala u Ameriku. Dijalekt kojim se služe suščani toliko je različit da ga ne razumiju čak niti stanovnici susjednih otoka, i zbog svoje je posebnosti stekao status zaštićenog kulturnog dobra.
Gornje selo, čiji počeci sežu u rimsko vrijeme, nastalo je na plodnoj visoravni, dok je Donje selo, smješteno u luci, novijeg datuma, izgrađeno u vrijeme najvećeg procvata vinogradarstva krajem 19. stoljeća. Na otoku ne postoji radna stoka,ne postoje kola, plugovi i ralice, svi radovi obavljaju se rukom i ručnim oruđima, sav prijenos na otoku vrše ljudi na sebi ( muškarci na leđima, žene na glavama). Kao osnovna alatka javlja se četvrtasta motika s kratkom drškom kojom se okopava zemlja, trsje te kojom se održavaju terase za trsje, putevi i klanci (uski prolazi usječeni u pijesku). Otok je povezan dnevnom brodskom linijom s Malim Lošinjem te katamaranom s Rijekom.

Znamenitosti Suska: Benediktinska opatija Sv. Mihovila (Sv. Nikole),  „Veli Buoh“ - romaničko raspelo, Groblje i kapela Gospe Žalosne - Gornje Selo, Kapela Gospe od Navještenja na Artu, Klimatsko kupalište u uvali Bok, Jednoprostorne nastambe - Gornje Selo, Antički brodolomi - Rt Margarina (ronjenje)

Korisni kontakti:

Policija / hitno tel. +385 (0)51 231 822
Vatrogasna služba tel. +385 (0)51 231 448
Pomoć na cesti tel. +385 (0)51 231 054
Lučka kapetanija tel. +385 (0)51 231 438
Centar za obavještavanje tel. 112
Pomoć na moru tel. +385 (0)62 200 000

Zdravstvene usluge
Dom zdravlja Veli Lošinj, Vladimira Gortana 2, tel. +385 (0)51 236 180
Lječilište Veli Lošinj, Podjavori 27, tel. +385 (0)51  236 111  
Ljekarna Mali Lošinj  Riva lošinjskih kapetana bb, tel. +385 (0)51 231-661

Veterinarska ambulanta Mali Lošinj, Del Conte Giovanni 11, tel. +385 (0)51 231 973

Pošta
51551 Veli Lošinj        Obala Maršala Tita 33 tel: +385 (0)51 236 036

Bankomati

Veli Lošinj
ERSTE BANK, V. Nazora 29,  Turistička agencija Val
PBZ  Obala Maršala Tita 17, Turistička agencija"Turist"
Mali Lošinj
HPB, V. Gortana 4                                       
ERSTE BANK, Kadin bb                              
ERSTE BANK, Kalvarija bb             
ERSTE BANK, Riva lošinjskih kapetana 4     
ERSTE BANK, Trg Zagazinjine 1                 
OTP BANKA, Garibaldijeva 2                      
RAIFFEISEN BANK, Riva Lošinjskih kapetana 8
PBZ, Vladimira Gortana 20
Automehaničari i vučne službe

Veli Lošinj
Menelaj, vučna služba i automehaničarska radionica
vl. Spagnol Viliam, Pod javori 9, tel: +385 (0)51 236 531

Mali Lošinj
Automehaničar, Ivan Jurasić, Braće Ivana i Stjepana Vidulića 103, tel: +385 (0)51 231 054
Vučna služba, Aleksandar Jurasić, Josipa Kraljića 11 , tel: +385 (0)51 232 621
mob: +385 (0)98 715 589

Najam vozila
Iznajmljivanje plovila - Asl Agency, tel: +385 (0)51 236 256
Iznajmljivanje bicikla i mopeda - Asl Agency, tel: +385 (0)51 236 256