Novi Vinodolski

U zaobalnom dijelu Rivijere, od Bakarca do Novog Vinodolskog pruža se plodna dolina VINODOL (Vallis vinearia). Počeci turizma sežu u 1878. kada je izgrađeno prvo privatno kupalište uz Bribirsku rivu.


Najzačajnije mjesto je Novi Vinodolski - luka i turističko središte. Jezgra Staroga grada je frankopanski kaštel koji je nastao u XIII. st. Pred njim je 1288. sastavljen glasoviti Vinodolski zakonik pisan glagoljicom. Zakonik je jedan od najvažnijih dokumenata hrvatskoga srednjovjekovnog običajnog prava. U njemu se grad naziva Novigrad.

Na glavnom trgu nalazi se kula Kvadrac iz vremena XIV. ili XV. st.

Župna crkva Sv. Jakova nastala je u XIII. st., kasnije je barokizirana, a početkom XX. st. dobiva novo pročelje sa zvonikom.

Frankopanski kaštel je djelomično porušen 1761. te preuređen 1893.; ulazna vrata u grad porušena su 1875. Na pogodnu položaju iznad litice na malenom trgu nastaje središte s župnom crkvom sv. Filipa i Jakova. Svetište crkve prošireno je 1520., a u XVII. st. crkva je barokizirana. Glavni oltar i štukature na svodu djelo su švicarskih štukatera, braće Clementa i Giacoma Somazzija (1807.). Novo pročelje u XX. st. U svetištu se nalazi renesana nadgrobna ploča modruškoga biskupa Kristofora iz 1518. Vrijedan su rad rezbarene korske klupe iz XVII. st., oltarna slika Sv. Filipa i Jakova s početka XVIII. st., te nadgrobna ploča kanonika Nikole Mrzljaka, djelo riječkoga kipra P. Stefanuttija iz 1844. U crkvenoj se riznici nalaze dva relikvijara u obliku ženske glave iz XV. st.
Knez Martin Frankopan podignuo je oko 1460. u luci na Ospu pavlinski samostan s crkvom Blažene Djevice Marije koji su porušeni 1917. Crkva je imala šiljasto-bačvasti svod s pojasnicama nad polustupovima. Njihovi se kapiteli u stilu pučke renesanse čuvaju u Narodnome muzeju u Novome. Iz iste crkve potječe drvorezbareni reljef Sv. Pavla i sv. Antuna koji se čuva u Hrvatskom povijesnom muzeju, te oltarna slika s glavnog oltara, drvenog s pozlatom, koji se danas nalazi u župnoj crkvi u Novome. Nad vratima je bio frankopanski grb, sada uzidan na pročelju kaštela.

Iz srušene crkve sv. Fabijana i Sebastijana, građene u doba kneza Bernardina, 1511. godine, potječu dijelovi drvorezbarena pozlaćena oltara iz 1656. (danas u Narodnom muzeju u Novome), te triptih sjevernotalijanskog majstora s kraja XV. st. (Hrvatski povijesni muzej).

Novljanska rivijera svojim izuzetnim geografskim položajem nudi posjetiteljima dnevne izlete kopnom u bližu okolicu do povijesnih i srednjovjekovnih gradova Vinodola: Drivenik, Grižane, Bribir, Ledenice i posebno Tribalj sa slatkovodnim jezerom, kao i šumska područja Breza i Krmpota, te bribirska šumska izletišta Lukovo i Maševo.

 

SAN MARINO - OTOČIĆ I CRKVICA

Udaljen tek 205 metara od obale, "usidrio" se pred Novim otočić San Marino. Nekada je otočić služio ribarima za tunolovku, no danas je na njemu ostala samo gotička crkvica, posvećena sv. Marinu, po čemu je otočić i dobio ime. Crkvica je sagrađena na temeljima starohrvatske crkve, koji su prilikom otkapanja crkvice i pronađeni. Na kamenom natpisu iz 3. ili 4. stoljeća što je otkriven na otočiću, spominje se ime rimske carice Helene.
U kulturno nasljeđe Novog Vinodolskog ubrajaju se i stari narodni običaji, pjesme, drveni instrumenti "sopile", a posebno skladno i svečano djeluje sačuvana ženska i muška narodna nošnja. Usmena predaja, ponos i rodoljublje stanovništva sačuvalo je to vrijedno nasljeđe. Ovako sačuvanu narodnu nošnju Novljani pravom nazivaju NOVLJANSKOM NARODNOM NOŠNJOM. I danas Novljani žive zajedno sa svojom, novljanskom nošnjom, pa osim sto je ona prikazana u Muzeju, može se vidjeti i u svečanim prigodama tijekom godine. Novljansko narodno kolo posebna je prigoda, u kojoj je nošnja najbrojnija. Kolo se igra tri dana uzastopce u poslijepodnevnim satima na trgu ispred frankopanskog kaštela za vrijeme karnevala ili, kako se u Novom kaže, "MESOPUSTA".


NARODNA ČITAONICA I MUZEJ

U prizemlju frankopanskog kaštela smještena je NARODNA ČITAONICA I KNJIŽNICA, osnovana 1845. godine. Novljani su iz zahvalnosti njenom osnivaču kanoniku Josipu Mažuraniću, 9. prosinca 1988. podigli spomen ploču na njegovoj rodnoj kući u starom gradu.
NARODNI MUZEJ se nalazi na drugom katu kaštela, a osnovao ga je učitelj Juraj Potočnjak 1. svibnja 1951. Posebno je zanimljiva etnografska zbirka izvornih narodnih nošnji i instrumenata, zatim arheološki i hidroarheološki nalazi iz Novog Vinodolskog i Povila, zbirka umjetničkih predmeta i oružja te memorijalna zbirka književnika Mažuranića.

Vinodolska općina obuhvaća mjesta Drivenik, Tribalj, Grižane i Bribir - u Vinodolu, dolini kojoj su još Rimljani dali ime Vallis vinearia. Ova su se mjesta, razvila pod okriljem srednjovjekovnih utvrda, koje je sagradila kneževska obitelj Frankopan. Njima se pripisuje kulturni procvat, te su uz njihovo ime vezani i brojni spomenici kulture. Zanimljiv zemljopisni položaj Vinodola "korak od mora, dva od sniga" je njegova posebna vrijednost. S jedne strane proteže se do šumskog predjela s planinskom klimom, dok je s druge strane, u dolini, utjecaj mediteranske klime. Već prije stotinu godina turističke su knjige pozivale na izlet u Vinodol. Ljubiteljima planinarenja osiguran je veći broj obilježenih planinskih staza s kojih se pružaju prekrasni vidici na Kvarner. Biciklističke staze pozivaju bicikliste na vožnju primorskim i brdskim dijelom Vinodola dok ribolovci na jezeru u Triblju love kapitalne primjerke ribe, a lovci u šumskom predjelu divljači. Upoznajte Vinodol i Kvarner iz zraka, Tribalj je jedno od poznatih uzletišta za paragliding.

Središnja plaža Novog Vinodolskog je Gradska plaža Lišanj, smještena je u predivnoj uvali Lišanj ispod hotela "Lišanj". Nosilac je Plave zastave, u prekrasnom zelenilu urbaniziranomu u drugoj polovici XIX stoljeća po projektima iz Beča. Plaža nudi sportske sadržaje na pijesku i u vodi, za odrasle i djecu. Postoje odbojkaški tereni, a park na pijesku i gumeni tobogan. Uz najam ležaljki i suncobrana, posjetiteljima su na raspolaganju kabine za presvlačenje, tuševi i toalet, a mogu se opskrbiti i rekvizitima za plažu.


Bribir (Vinodolska rivijera)

Bribir je gradić u Vinodolu. U XIII. st. u posjedu je Frankopana, a u XV. grofova Celjskih, pa kralja Matije Korvina. Potkraj stoljeća opet ga nasljeđuju Frankopani. Oko sredine XVI. st. potpada pod Zrinske.

U srednjem vijeku opkoljen je zidovima i kulama koje su u XIX. st. gotovo potpuno srušene. Unutar utvrđena naselja nalazio se na sjevernoj strani feudalni kaštel branjen zidom. Kaštel je najvećim dijelom porušen potkraj XIX. st. Od starog kompleksa dijelom se očuvala četverokutna kula, građena od tesanaca 1302. godine.

Na zapadnom rubu bribirskog proplanka je pravilno uređen trg s prostranom trobrodnom baroknom crkvom Sv. Petra i Pavla kojoj je, prema glagoljskom natpisu iz 1524. prethodila starija gradnja.

U riznici crkve čuvaju se zlatni romanički križ iz XIII. st, rad majstora Milonića, gotički kalež i monstranca.
Tijekom XV. st. Bribir je u posjedu grofova Celjskih, pa kralja Matije Korvina, da bi ga potkraj stoljeća ponovno naslijedili Frankopani. Oko sredine XVI. st. dolazi pod Zrinske koji ga drže do zapljene njihovih dobara 1671. godine.

U srednjem je vijeku potpuno okružen zidinama i kulama koje su tijekom XIX. st. gotovo posve srušene. Unutar utvrđena naselja nalazio se na sjevernoj strani feudalni kaštel koji je također najvećim dijelom srušen potkraj XIX. st. Od tog starog kompleksa djelomično se očuvala četverokutna kula, građena od kamena tesanca 1302. godine.

Na zapadnom je rubu bribirskog proplanka pravilno uređen trg s prostranom trobrodnom baroknom crkvom sv. Petra i Pavla kojoj je, prema glagoljskom natpisu iz 1524., prethodila starija gradnja. U crkvi su oltari sa slikama iz XVII., XVIII. i XIX. st., među kojima i Pranje nogu pripisano Palmi mlađemu. Nad bočnim vratima je renesansni reljef s likom Bogorodice iz XVI. st. U riznici se čuvaju zlatni romanički križ iz XIII. st., rad majstora Milonića (opus Milonigi), gotički kalež i monstranca.

 

Klenovica

Devet kilometara južno od Novog smjestila se Klenovica. Upravo je to pravo malo ribarsko mjesto koje je svomu ribaru i moru odalo veliku počast. Za Klenovara more je jednako život. O tome najbolje svjedoči spomenik živućem ribaru u luci. Danas je Klenovica već poznatija kao turističko mjesto, idealno za odmor i rekreaciju čija je osnovna karakteristika čistoća mora i pejzaža. Naselje Klenovica obuhvaća i raštrkane zaseoke Cvitkovići, Kalanji, Miletići, Kula – Komadine i Žrnovnica. Jedan od najstarijh zapisa, dokumenata gdje se spominje Klenovica je konac 14 st. i to u Statutu senjskom od 1388.gdje je zabilježeno da se međe grada Senja protežu do Suhe Kozice. Žrnovnica kao zaseok u sastavu naselja Klenovica se spominje 1455.godine , točnije da se pod Ledenicama nalaze mlinovi u Žrnovnici. U žrnovnici ponornica utječe u more i danas se ondje zbog čistoće mora uzgaju dagnje, kamenice i srebrni losos. U prošlosti, sudeći po broju tunolovki, tunolov je bio najvažniji način ribolova ovog područja. O tome svjedoče ponovno vraćene tunera koje su pedesetih godina bile uklonjene. One su simbol tog teškog života ribara i pomoraca. Jedna od njh se nalazi na otočiću Sv. Antona koji se doima kao poluotok jer su put do njega mještani nasipali ogromnim grotama kamenja. Na taj način klenovarske plažice kao da su dobile i svojevrsnu zaštitu od udara mora i jake bure koja ovdje zna izuzetno jako puhati u zimskim mjesecima. Vegetaciju karakterizira ogoljelost terena s enklavama degradiranih kraških šumica klena, hrasta medunca, bijelog i crnog graba,  crnog jasena i crnog bora koji je u ovom području umjetno podignut. Klenovicu sa sjeverne strane čuva šumovito zaleđe, a turiste mame izletišta u području Krmpota.

Nad Vinodolom, vitalnim krajem bogate i duge povijesti smješteno je šest vidikovaca s kojih možete uživati u pogledu poput pravog viteza ili princeze. To su:
vidikovac "Mahavica", iznad naselja Drivenik
vidikovac "Pridva", iznad naselja Grižane/Tribalj
vidikovac "Slipica", iznad naselja naselja Bribir
vidikovac "Gradina", iznad naselja Ledenice
vidikovac "Sviba", ispod Svibe
vidikovac "Kuk", kod Krmpota


INFORMACIJE I TELEFONI

pozivni + 385 51 
 
Narodni muzej i galerija     244-266       
Narodna čitaonica     244-413       
Župni ured     244-205       
Pošta     244-301       
Vatrogasni dom     244-321       
Policija     192       
Prva pomoć     94       
Ambulanta     792-199, 792-200       
Pomoć na cesti i vučna služba -HAK     1987       
Taxi     091 531 3046       
Benzinska pumpa     091 497 1159       
Benzinska pumpa za plovila     791-315       
Autobusni kolodvor     060 303 403       
Lučka kapetanija     244-345       
Lučka uprava     244-780    

NOVI VINODOLSKI Diving center Explorator (Ronilački centar)
Adresa: Korzo Vinodolskog zakona 50b, Novi Vinodolski
Telefon: 051/ 244 431
GSM: 091/ 5282 413
Faks: 051/ 244 431
E-mail: tauchen-explorator-hr@onlinehome.de
Web-Adresa: www.tauchen-explorator-hr.de
Otvorenost centra: 15.4. - 15.10.
Zone ronjenja: Tenki, Grota Vrbnik, Kamenjak, Glavina, olupina Peltastis