Otok Krk

Otok Krk od antičkih je vremana poznat kao Zlatni otok, a Rimljani su ga zvali sjajnim - „Splendissima Civitas Curictarum“. Ubraja se u najsunčanije dijelove Europe s 2500 sunčanih sati godišnje. Na otoku Krku nalaze se Baška, Dobrinj, Glavotok, Jurandvor, Košljun, Krk, Malinska, Njivice, Omišalj, Porat, Punat, Rudine, Stara Baška, Šilo, Valbiska, Vrbnik, Klimno. Niska bisera, svaki od njih prekrasan, i svaki od njih vrijedan vaše pažnje, za što će vam višestruko uzvratiti.


BAŠKA

Smještena u prekrasnom zaljevu, okružena vinogradima, maslinicima, brnistrom, sa slikovitom pozadinom krševite planine Velebita i otočića Prvića, Baška je s razlogom najposjećenije kupališno mjesto na otoku Krku. Baška je svjetski poznata po svojoj 1800 m dugoj šljunčanoj plaži, a nalazi se na južnom dijelu otoka Krka. Baškom prolazi 45. paralela sjeverne geografske širine, što određuje njen položaj na pola puta između Sjevernog pola i ekvatora. Nakon što su Mlečani 1380. spalili srednjovjekovnu Bašku, čije su ruševine i danas vidljive na brdu, naselje se spušta u luku, duž koje se nižu povezana pročelja kuća.

 

Znamenitosti Baške

Župna Crkva Sv. Trojice - Najveća crkva u Baškoj i okolici, izgrađena u baroknom stilu 1723. godine sa osam oltara, od kojih je jedan posvećen Sv. Trojstvu. Zvonik crkve, visok 28 m je građen 1766. godine.U crkvi su djela poznatih slikara Frana Jurića, Mlečanina Paula Campusa i Jacopa Palme ml. nastalih od 16. do 18. stoljeća. U crkvi se nalazi i vrijedan dar krčkih knezova Frankopana, umjetnički izrađen srebrni križ.

Crkva Sv. Ivana Krstitelja - U njezinom zvoniku je drevno zvono iz 1431. godine, zvano ““Starac”” Početkom 19. st. crkva je napuštena, ali je obnovljena nakon kolere. Uz blitini je groblje gdje se stoljećima pokapaju mještani Baške.

Crkva Majke božje Goričke - Crkva Majke Božje na Gorici je najveće Marijansko svetište u krčkoj biskupiji a do nje vodi cesta ili 237 stuba. Sagrađena je početkom 15. st., a krase je oltarne slike Celestina Medovića. Poznata je i po mjesnom zvonu iz 1594. godine.

Kapela Sv. Marko - Romanička kapelica izgrađena jev1514. godine. Nalazi se  na Pirnici, uz poznatu Velu plažu.
Ispod kapele Sv. Marka nalaze se ostaci antičkog mozaika i bazilike iz V st. poslije Krista, te je pronađena i  ranokršćanska krstionica.

Crkva Sv. Lucije i Bašćanska ploča u Jurandvoru - Nedaleko Baške, u Jurandvoru, nad ostacima antičke ladanjske vile s tragovima ranobizantske crkve iz VI. st. nalaze se ruševine glagoljske opatije s ranoromaničkom crkvom Sv. Lucije. U crkvi je pronađena Bašćanska ploča, jedan od najstarijih pisanih, u kamenu klesanih spomenika hrvatskoga jezika. Nastala je u doba narodnih vladara u drugoj polovici XI. st., a pisana je pismom prelaznoga tipa iz oble u uglatu glagoljicu. Sadržaj natpisa govori o darivanju posjeda kralja Zvonimira crkvi Sv. Lucije i o podizanju te crkve.

1100. U ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski, u svoje dane svetoj Luciji. I svjedok mi župan Desimir Krbave Mratinac u Lici, Pribina poslanik u Vinodolu i Jakov na otoku. I tko to poreče, neka ga prokune bog i 12 apostola i 4 evanđelista i sveta Lucija Amen. A tko ovdje živi, neka moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit sazidah ovu crkvu sa svojom braćom devetoricom u doba kneza Kuzme koji je vladao svojom krajinom. A bijaše to u vrijeme Mikula u Otočcu sa svetom Lucijom zajedno.

Bašćanska staza glagoljice - hrvatska povijesna prostorna početnica od a do Ω. Formirana je staza od kamenih skulptura koja se proteže od prijevoja Treskavac, pa sve do Stare rive u bašćanskoj luci. Mentor i umjetnički voditelj projekta je Ljubo De Karina.Projekt BGS pokrenuli su društvo “Sinjali” iz Baške, a dovršen je 2009. godine.

Zavičajni muzej Baška - U muzeju je izložena bašćanska narodna nošnja, starinsko posuđe i kuhinjski pribor. Na katu se nalazi spomen soba dr. Zdenke Čermakove, čuvene češke liječnice koja je svoj radni vijek provela u Baški.

Etno kuća - nalazi se u najstarijem dijelu Baške, „Funtani“ u kući s sagrađenoj u 19. stoljeću.

Akvarij - Za ljubitelje mora i podmorja nudi se mogućnost posjete akvariju u Baški koji pruža jedinstveni doživljaj morskog svijeta i podmorja hrvatskog Jadrana. U sklopu akvarija nalazi se jedna od najvećih zbirki jadranskih školjki i puževa u Hrvatskoj. Akvarij se nalazi u samom središtu Baške, gdje možete razgledati više od 100 vrsta riba i 400 vrsta školjki i puževa na prostoru od cca 200 četvornih metara.

Mrgari - suhozidne građevine u obliku kamenih cvjetova, za povremeno sakupljanje i razvrstavanje ovaca različitih vlasnika. Slične građevine u Europi poznate su samo još na dva otoka, u Walesu (UK) i Islandu.

Jedinstvena biljka "Barbašova lazarkinja" svjetski je endem koji raste jedino u bašćanskoj uvali

Plaže u Baškoj

“Vela plaža” je najveća i jedna od najljepših, a nalazi se u centru mjesta, od 1999. godine obilježena Plavpm Zastavom, zaštitnim znakom Baške kao dokaz visoke kvalitete i standarda plaže.
FKK Plaža Bunculuka Baška – šljunčana plaža u naturističkom kampu okružena borovima.


DOBRINJ

Živopisni gradić Dobrinj smješten u unutrašnjosti otoka Krka vrijedi posjetiti prije svega zbog njegove povijesne baštine. Bio je srednjovjekovno komunalno utvrđeno središte velikoga agrarnoga teritorija s petnaestak sela. Župna crkva Sv. Stjepana spominje se već 1100. godine. U posjedu crkve je relikvijar Sv. Uršule, djelo provincijskoga gotičkog zlatara, pozlaćeni križevi iz XV. st., ciborij iz XVI. st., antependij Paola Veneziana iz XIV. st. itd.
Na Placi, se nalazio Knežev dvor, rezidencija potkneževa. U naselju postoji Muzejska zbirka s arheološkim, etnografskim i kulturno-povijesnim inventarom. Nad Placom izgrađena je crkva Sv. Trojice (Sv. Anton), pred kojom je plokata i Simitir, nekad gradsko groblje, na kojemu je majstor Pilepić 1725. saradio novi zvonik.

U selu Sv. Vid nalazi se istoimena ranoromanička crkva sa zvonikom na pročelju, zadužbina "slavnog Dragoslava" iz 1100.
U dobrinjskoj okolici još su i romaničke crkve Sv. Jurja nad Krasom, Sv. Ivana u Sužanu, Sv. Marka na moru, Sv. Klementa u Klimnu, Sv. Filipa i Jakova u Solinama i Sv. Petra u Rudinama. Također ima bogat fond glagoljaških rukopisa i natpisa.

U crkvi sv. Klementa u Klimnu čuva se renesansni rezbareni retabl.

 

Atrakcije u Dobrinju:

Galerija Infeld
Župna crkva sv. Stjepana
Etnografska zbirka Dobrinjštine i otoka Krka, zbirka okamina otoka Krka
Ranoromanička crkvica, zadužbina slavnog Dragoslava iz 1100 g. u naselju Sveti Vid

 

DUBAŠNICA

Područje 20 sela na otoku Krku, od kojih je danas najrazvijenija Malinska. Na vrhovima Sveti Petar i Gradina su ilirske gradine. Iz antike su tragovi naselja u Svetom Vidu i vile u uvali Zaharija. Bizantskom sloju pripada titular crkve Sv. Apolinara u polju, koja se s romaničkom crkvom Sv. Martina spominje 1153.
Središnje (izumrlo) naselje bilo je u polju oko crkve Sv. Apolinara, koja se oko 1500. proširuje i postaje župnom crkvom. Uz nju se 1618. gradi zvonik. Iz romaničkog su razdoblja crkve Sv. Andrije i Sv. Jurja, a iz gotičkoga Sv. Nikole.

 

GLAVOTOK

Samostan i crkva franjevaca trećeredaca glagoljaša na zapadnoj obali otoka Krka. U XIV. st. frankopansko imanje s obiteljskom kapelom, 1445. darovano trećerecima koji tu najprije grade omanji smostan, 1507. i sadašnju crkvu Bezgrešnog začeća. Sliku na glavnom oltaru, Bogorodica s djetetom, sv. Franjo i sv. Jerolim, naslikao je vjerojatno Matteo da Verona (1576.-1618.). Iz istog doba je i glavni mramorni oltar. Bočne oltare izradio je 1760. mletački kipar Giuseppe Bisson. U samostanu se nalaze slike i liturgijski predmeti iz XVII. i XVIII. st.

 

KOŠLJUN

Otočić u zatvorenoj uvali kraj Punta na otoku Krku. Nastanjen u rimsko doba i ranom srednjem vijeku. U XII. stoljeću je osnovana benediktinska opatija, a 1447. dobivaju i naseljuju otočić franjevci, na temelju frankopanske darovnice. Današnji je samostan s klaustrom podignut u XVI. st. Franjevačka crkva Navještenja, sagrađena je 1523. Na glavnom oltaru nalazi se poliptih Girolama da Santacrocea iz 1535., a na lijevome bočnom oltaru slika sv. Franje pripisan istom autoru. Na trijumfalnom se luku nalazi velika kompozicija Posljednji sud, ulje na platnu, E. Ughetta iz 1653.
U kapeli sv. Bernardina nalazi se drveni plastički oblikovan triptih iz XVI. st., u maloj kapeli usred crnogorične šume čuvaju se fragmenti jaslica nastalih u XVI. st., a u muzejskoj zbirci samostana čuvaju se proizvodi umjetničkog obrta i slike, među kojima i one krčkog majstora Frana Jurčića (1671.-1718.). Samostan posjeduje arhiv i knjižnicu s inkunabulama, glagoljskim rukopisima i rijetkim izdanjima, te etnografsku zbirku.

 

KRK

Krk je glavni grad istoimenoga otoka. Početkom IV. st. jedan ga natpis spominje kao "splendidissima civitas Curictarum". Hrvatski naziv Krk oblikovan je u neposrednom kontaktu Hrvata s antičkom tradicijom (Curictum, Curicta), dok je mlađi naziv Vecla-Vegla-Veglia (u značenju Stari grad) nastao u srednjem vijeku.

Uz epigrafiku, novac i sitne predmete, iz rimskog doba su ostaci zida kraj franjevačkog samostana i terme s hipokaustom i mozaicima.
Katedrala Sv. Marije sagrađena je u V.-VI. st. na temeljima terma. Današnja katedrala rezultat je višekratnih obnova i dogradnja. U njoj se nalazi Bogorodica s djetetom i frankopanska srebrna pala majstora P. Kolera iz 1477. Od slikarskih djela ističu se fragment romaničkih zidnih slika u crkvi Sv. Kvirina i polipith Sv. Lucije, Paola Venecijana u biskupiji.

Na pročelje katedrale priljubila se bazilika Sv. Kvirina. U predromanici sagrađene su crkve Sv. Lovre kraj grada, Sv. Dunata u puntarskoj uvali (križnog tlocrta s kupolom koja je oslonjena na trompe), i Sv. Krševana na uvalom Čavlenom (križnog tlocrta s tri apside, te kupolom).

Gospa od zdravlja, prvobitno opatija Sv. Mihovila, ranoromanička je bazilika sa zvonikom na pročelju.

Sustav gradskih fortifikacija potječe iz različitih razdoblja: kula kvadratična tlocrta na Kamplinu je iz 1191., zidovi i bastioni uz more grade se u vrijeme Nikole Frankopana 1407., dok su mletačke gradnje XV. i XVI. st. cilindrična kula u kompleksu Kneževa dvora, obnovljena gradska vrata i zidovi.
Od slikarskih djela ističu se poliptih Sv. Lucije Paola Veneziana iz XIV. st. u biskupiji, Polaganje u grob G.A. Pordenonea, četiri slike C. Tasca-e iz 1706., tri slike N. Grassija (1712.-1721.) te pala F. Zugna u katedrali i oltarna slika Bogorodica s franjevačkim svecima B. Licina iz tridesetih godina XVI. st. kod franjevaca.

 

Znamenitosti u Krku:

Sakralni kompleks Katedrale Uznesenja Marijina iz 5. stoljeća, s crkvom sv. Kvirina
Trg Kamplin s frankopanskim kaštelom i kvadratičnom kulom (12.st.)
Crkvica sv. Krševana (5. ili 6. st.) u blizini naselja Milohnić (12 km sjeverozapadno od Krka)
Crkvica sv. Dunata (12 st.) u blizini naselja Kornić (5 km od Krka)


MALINSKA

Mjesto se prvi put spominje u XV. st., a tek se od XIX. st. razvija kao luka (Dubašnica). Malinska je slikovito turisticko mjesto smjesteno na zapadnoj obali otoka Krka koja zajedno sa turistickim naseljem cini jedno od najpoznatijih turistickih odredišta.Najstarija naselja su Gomilac i Miholjice koji su dugo vremena bill glavna naselja ovog područja, a gdje su Omisalj i Krk bill glavna mjesta. U prošlosti su postojale dvije crkve - Sv.Martin i Sv.Apolinar. Oko polovice 15.st. Ivan VII Frankopan, Krcki knez ovdje je naselio koloniju koja je potjecala iz Rumunjske i iz istočnog djela Balkana. Područje je postalo autonomna pokrajna i za vrijeme vladavine MIetačke Republike glavni grad su postali Bogovići, danas dio Malinske. Sredinom 19.st otvorena je parobrodska linija Trst - Rijeka, a kasnije 80-tih godina 19.st. u Malinsku su stigli i prvi turisti koji su obiljezili turisticki razvoj ovog lokaliteta koji i dan danas traje.


Znamenitost:

Župna crkva sv. Apolinara u Bogovićima iz 1857.g.


NJIVICE

Naselje se prvi put spominje 1474. godine. Njivice, nekada malo ribarsko naselje danas je privlačno mjesto za odmor u bujnom primorskom zelenilu i čistom moru. U pitomoj uvali, uz šljunkovite plaže i uredena sunčališta smješteni su hoteli, auto kamp, bungalovi i privatni apartmani. Šljunčane i kamenite plaže u mjestu ili nedaleko skrivene uvale za one koji više vole mir daju svakome mogućnost izbora.


OMIŠALJ

Naselje na uzvisini sjeverozapadnog dijela otoka Krka koje je postojalo već u prapovijesti. Na lokalitetu Okladi u morskome zaljevu nađeni su arheološki ostaci rimskog veteranskoga rezidencijalnog sklopa iz doba Flavijevaca, prema natpisu zvanog Fulfinum. Na lokalitetu Kurilovo otkrivena je nekropola iz tog doba s bogatim nalazima keramike, urna s pepelom, kovina i stakla. U uvali Sepen nalazi se ranokršćanska bazilika očuvana do krovišta. Prema mjesnoj tradiciji ta je crkva, pučki zvana Mirje (zidovlje), bila dio glagoljaške benediktinske opatije Sv. Nikole.

Dolaskom Hrvata na otok nastaje gradić Omišalj koji zajedno s okolnim naseljima čini "komun", istaknuto središte glagoljaške kulture. U latinskim se ispravama prvi put spominje 1153. kao Castrum Musculum. U doba knezova Ivana i Nikole Frankopana Omišalj se učvršćuje jakim zidinama, gradi se kaštel, vodosprema i obrambena kula 1476. godine. Od 1480. grad je pod mletačkom vlašću.

Romanička župna crkva Uznesenja Marijina (Stomorina), temeljito je obnovljena i proširena u XVI. st. Na pročelju se nalazi prozorska rozeta koju je izradio "meštar Sinoga". Na trgu pred gradskom ložom iz XVI. st. nalazi se kapela Sv. Jelene pregrađena 1458. u kojoj je smješten gradski lapidarij.
Znamenitosti u Omišlju:

Župna crkva Uznesenja Marijina iz 1213.g, sa zvonikom iz 16. st.

Ostaci ranokršćanske bazilike iz 5.st. i rimskog municipija Fulfinuma u zaljevu Sepen na predjelu Mirine (2 km od Omišlja)


PORAT

Na zapadnom rubu naselja nalazi se samostan i crkva sv. Marije Magdalene franjevaca trećoredaca glagoljaša. Sadašnja crkva sagrađena je sredinom XVI. st. u gotičko-renesansnom stilu. Sredinom XVIII. st. crkva je barokizirana. Na glavnom se oltaru nalazi poliptih Sv. Magdalene, rad Girolama i Francesca Santacrocea iz 1556. Bočni oltari sv. Nikole i sv. Roka podignuti su sredinom XVIII. st.; u crkvi se nalazi i drveno gotičko raspelo. U samostanu koji u sadašnjem obliku potječe iz XVII. st., nalazi se zbirka umjetnina (XVI.-XX. st.).


PUNAT

Nekoliko kilometara udaljen od grada Krka, na jugozapadnom dijelu otoka, u jednoj od najzaštićenijih uvala Jadrana smješten je Punat, najmlađi među općinama na otoku. Smatra se da naziv Punat potječe od latinske riječi POUS, što znači most. Sam naziv prvi put se spominje u pisanim dokumentima iz 1377.  Seoce koje se u 15.st zvalo Kolina danas Kolušina. Ostali dokumenti iz 15.st. spominju naselje Kanajt (Cannetum), nastalo na sjevernoj strani uvale a gdje se i nalazi kapela posvećena Sv.Pertu dok se kapela posvećena Sv.Dioniziju nalazi u Podunici.

U župnoj crkvi Sv. Trojstva iz 1777. nalazi se kasnogotička drvena polikromirana skulptura Sv. Ane Samotreće iz XV. st.

U Puntarskoj dragi smješten je otočić Košljun, šumski rezervat prirode i spomenik kulture. U franjevačkom samostanu sa crkvom Navještenja Marijina iz 1480. smještena je vrijedna knjižnica, etnografski muzej i stalna izložba crkvene umjetnosti.

Pučke kuće u Puntu niknule su mahom u XVIII. st., a među najstarijim zgradama je "Stari toš", u kojoj se nalazi mlin za masline iz XVIII. st.
Župna crkva Sv. Trojstva nastala je 1777. (pregrađena 1934.). Na glavnom se oltaru nalaze rezbarije i drvene skulpture P. Riedla, nastale oko 1750., te Maggiotova slika Propovijed sv. Ivana. Oltar i slika donešeni su 1790. iz crkve sv. Nikole u Senju.

U okolici Punta, u predjelu Kanajt, podignuta je 1692. ladanjska kuća krčkih biskupa (danas rasadnik). U dnu uvale pokraj puta u grad Krk stoje ostaci starohrvatske crkve sv. Donata.

Primarne djelatnosti stanovnika ovog područja u prošlosti su bile poljoprivreda, sječa šuma i čuvanje ovaca po pašnjacima a kasnije i plovidba. Krajem 19.st. sagrađeno je brodogradilište kojeje i danas specijalizirano u izradi drvenih plovila. U Puntu je otvorena Marina za jahte, a koja je danas najveća na istočnoj obali Jadrana.

Koncerti klasične glazbe na otočiću Košljunu i župnoj crkvi, likovnim izložbama u galeriji "Toš", na jedriličarskim regatama, u berbi maslina, na karnevalu koji traje od siječnja do ožujka... Nautičari se smještaju u najvećoj hrvatskoj marini, u jednoj od najzaštićenijih i najljepših prirodnih uvala Jadrana. Jedriličari, jahtaši, sportaši, ronioci, naturisti, kupači, biciklisti, ribolovci, gurmani, ljubitelji karnevala, glazbe i folklora, wakeboarderi i paraglideri – kad jednom posjete Punat, uvijek mu se vraćaju.

Za one koji u Punat dolaze sa plovilom bit će zanimljive uvale između Punta i Stare Baške, u kojima će pronaći prekrasne skrovite šljunčane plaže i kristalno čisto more. Tu je i Plaža u naturističkom kampu Konobe. Do plaža voze i taxi brodice iz luke. Tu vlada mir i tišina netaknute prirode. Ne propustite kupanje u rano jutro kad kristalno čisto more obasjaju prve zrake sunca. Stara Baška, udaljena svega 9 km od Punta, poznata je po svojim plažama koje posjećuju mnogobrojni turisti, a među njima je i prelijepa plaža Oprna.

 

Znamenitosti u Puntu

Otočić Košljun
Župna crkva sv. Trojice


VRBNIK

Gradić s lukom na sjeverozapnoj obali otoka Krka. Stijena nad morem, grad na stijeni – Vrbnik. U jednom od najstarijih gradova na otoku Krku, kolijevci pismenosti u Hrvata, nalazi se najuža ulica na svijetu, frankopanski kaštel, povijesne crkvice i kapele. Gastronomski znalci Vrbnik poznaju po restoranima, konobama i vinarijama koje ni najprobirljivije gurmane ne ostavljaju ravnodušnima. Nadaleko su poznati i vrbnički vinogradi te autohtono vino, Vrbnička Žlahtina.

Razvio se na mjestu prapovijesnog naselja koje je iskoristilo prirodno zaštićen položaj na strmome brdu (49 m) tik nad morem.
Prvi se put spominje 1100., a 1388. dobiva statut pisan glagoljicom. Tipično je frankopansko naselje po svojemu tlocrtu, slično ostalima koja su podizali krčki knezovi u Hrvatskom primorju.

I danas je gradić zadržao opće značajke srednjovjekovnoga naselja, nad kojim se izdiže župna crkva Sv. Marije koja je građena u XV. i XVI. st. Zvonik joj se gradi 1527. Osobito se ističe renesansni oltar Marije Ružarice, prema pričama dar kneza Ivana Frankopana. U kapeli Marijine nadarbine nalazi se poliptih Sv. Ane, domaći rad iz XV. st.

U zadružnom domu smještena je glasovita knjižnica Vrbničanina Dinka Vitezovića s više od 15 000 svezaka. Najskupocjeniji među njima su glagoljaški rukopisi iz XIV - XV. st.

Ispred crkve je glavni trg s gradskom ložom i Kneževim dvorom.

Gradić dominira Vrbničkim poljem, na čijem sjevernom rubu stoje ruševine tvrđave Gradac koju tradicija povezuje uz Frankopane. Na mjesnom groblju nalazi se gotička crkvica Sv. Ivana iz XV. st., a u uvali Sv. Juraj vide se ruševine crkve s tragovima romaničkih zidnih slika. Na mjesnom je groblju i gotička crkvica sv. Ivana iz XV. st., a u uvali Sv. Juraj naziru se ruševine crkvice s ostacima romaničkih fresaka.

 

Klimno

Klimno je tiho, malo, romantično mjesto koje krasi crkvica svetog Klementa iz 14. stoljeća po kojoj je i dobilo ime. U dugogodišnjoj turističkoj tradiciji poznato je po bogatoj ugostiteljskoj ponudi i restoranima u kojima se nude morski i drugi specijaliteti uz neizostavno autohtono vino, privezištu morske i suhe marine, te apartmanima u privatnim vilama i u autokampu. Posebno je poznato po oltarnoj reljefnoj pali, zaštićenom nacionalnom kulturnom spomeniku.
Osim za stalne goste Klimno je nezaobilazna izletnička destinacija do kojeg se može doći morem ili kopnom, okruženo zelenilom bora i drugog mediteranskog raslinja. U neposrednoj blizini je mjesto Soline, poznato po predromanskim solanama a u novije vrijeme po zapaženijoj turističkoj ponudi u privatnom smještaju i ljekovitom blatu za liječenje kostobolje.

 

Posebna atrakcija otoka Krka -  Špilja Biserujka

Spilja Biserujka ili Vitezićeva spilja nalazi se nekoliko stotina metara udaljena od sela Rudine, u koje se dolazi iz pravca Čižića i zaljeva Soline. S morske strane možete doploviti do uvale Slivanjska, i pješke doći do špilje, nakon desetak minuta hoda. Prema legendi, spilja je dobila ime Biserujka prema blagu koje je u njoj pronađeno, a pripadalo je lokalnim gusarima. Špilja je uređena za posjet turista i bogata je špiljskim ukrasima – kalcitnim sigama, stupovima i stalaktitima. Sastoji se od nekoliko podzemnih prostora: Ulazni dio, Balkon, Okno, Velika dvorana, Sjeverni kanal, Dvorana s mostovima i Cimpresna dvorana. Najniža točka špilje izmjerena je na -13 metara, a dno špilje se nalazi svega na 30 metara iznad razine mora. Špilja se proteže relativno plitko ispod površine i njen nadsloj nigdje ne prelazi 6 do 8 metara. U špilji su nađeni ostaci kostiju špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus).
U dubljem dijelu špilje varijacije mikroklimatskih parametara su neznatne, temperatura tla i zraka iznosi oko 15,0 ºC uz relativnu vlagu zraka od oko 95 %, što boravak u špilji čini ugodnim. U špilji živi šest stenoendemičnih vrsta .
Radno vrijeme špilje "Biserujka"
04 i 10:   10h - 15h
05 - 06:   09h - 17h
07 - 08:   09h - 18h
09:          10h - 17h
Info tel. +385/98/211630


Tradicionalne manifestacije na Krku

Krčki sajam ili Lovrečeva 8.9. i 10. kolovoza, tradicija koja se nastavlja na sajam nastao još davne 1524 godine.
Festival krčkog folklora, jedan je od najstarijih festivala ove vrste u Hrvatskoj (utemeljen 1938 godine).
Ljetne priredbe otoka Krka, tj. međunarodna priredba klasične glazbe, klapske pjesme, baleta i drame, raznovrsnih predstava i događanja koji se u gradu Krku odvijaju od lipnja do kraja kolovoza.
Pomorska bitka
Potraga za blagom
Eko, etno i vinofest
Krčki karneval
Dan turizma
Volim jesen u gradu Krku
Putevi šparoga
Proljeće na kotačima
Sensa, Malinska - utrka pastira 23.srpnja.


Mjesta zabave i noćnog života

Disco klubovi
Sv.Vid - Malinska "Crossroad"
www.crossroad-dischoteque.com + 385(0)51 859-960
+ 385(0)51 859-921
Krk "Jungle" tel/fax: + 385(0)51 221503
Noćni barovi
Malinska "Boa"
www.clubboa.com + 385(0)51 857 770
club_boa@yahoo.com

Krk "Volsonis" + 385(0)51 880-249


Korisni telefoni:

Željeznica, +385 51 213-333
Zračna luka Rijeka, +385 51 842-040
Most Krk, +385 51 433-610