Otok Cres


BALDARIN

Kamp Baldarin je smješten na krajnjem južnom dijelu otoka Cresa između uvale Bokinić i uvale Baldarin, udaljen 15 km od Osora. Gusta nepregledna mediteranska šuma nudi idealnu zaštitu životinjama, stoga je moguće sresti srne, jelene, fazane i zečeve.

Između šljunkovitih uvala proteže se 2 km duga, nedirnuta, stjenovita obala iz koje možete uroniti u kristalno bistro more, gdje možete sresti nekog od 150 delfina koji žive u akvatoriju oko Baldarina.

 

BELI

Beli je drevno primorsko mjesto, kao stvoreno za obiteljski i kamping turizam, s lijepom šljunkovitom plažom i dobro zaštićenom lučicom. Zbog blizine predivnih šumovitih predjela Tramontane, Beli je idealan za duge šetnje po prirodi.

U mjestu djeluje EKO CENTAR "Caput Insulae" koji provodi programe na očuvanju prirodne raznolikosti, izvornih vrijednosti i kulturno-povijesnog naslijeđa otoka Cresa. Radi boljeg upoznavanja nasljeda Tramontane uspostavili su mrežu eko-poučnih staza kao jedinstvenu izložbu "Povijest i umjetnost u prirodi". U zgradi centra nalazi se stalna izložba "Bioraznolikost cresko-lošinjskog otočja", i provode integralnu zaštitu bjeloglavih supova.

Na mjestu prapovijesne gradine bilo je rimsko naselje, a u ranom srednjem vijeku utvrđeni castrum. Nepravilno i gusto gradsko tkivo u nizovima povezanih dvokatnih kuća otvara se na najvišoj točki humka u trg s javnom cisternom u sredini i sa sakralnim objektima sa strane. Tu se nalazi romanički zvonik, župna crkva s romaničkom supstrukcijom (povećana u XVIII. st.), loža naslonjena na župnu crkvu i mala romanička crkva Sv. Marije.

U sakristiji župne crkve čuvaju se križevi od bakrenoga lima iz XIII-XIV. st.

U okolici se nalaze ruševine pet romaničkih crkvica, a u Dolu je napuštena jednobrodna romanička crkva Sv. Lovreča s tri polukružne apside što su upisane u ravni perimetar zida.

Na groblju je gotička, šiljasto nadsvođena bratovštinska crkva Sv. Antuna koja datira u početak XV. st.

 

CRES

Antičko ime mu je Crepsa (Crexa). Po vrhovima u creskoj okolici ima prapovijesnih gradina, a ona na brdu Sv. Bartolomej bila je naseljena i u rimsko doba. Na lokalitetu Lovreški nalazi se ranokršćanska crkva iz VI. st. Na užem gradskom području zabilježeni su nalazi iz ranoga srednjega vijeka.

Izgrađena površina današnjeg Cresa širi se u obliku potkove oko luke, u dnu duboko uvučene i od otvorenoga mora zaštićene uvale. Tu je formu Cres dobio u XV. st., u doba najvećega prosperiteta, kad je propadanjem Osora preuzeo funkciju ekonomskog i upravnog središta na cresko-lošinjskom arhipelagu. Njegova prvobitna jezgra nalazi se u I dijelu grada, između luke i predijela zvanog Zagrad. Bio je u srednjem vijeku opasan zidom, Drivenik i Varožina sve do XVI. st. bile predgrađa.

Gradska vrata pod kulom za uru u luci, obnovljena je u XVI. st. i pripada sustavu toga staroga gradskoga zida. U XVI. st. mletačka uprava projektira i izvodi (1509.-1610.) nove gradske zidine i sustav ugaonih utvrda, kojima se cijelo dotad izgrađeno područje s predgrađima i lukom uklapa u veliki četverokutni tlocrt.
Najstarija gradska crkva, Sv. Sidar (Izidor) ima romaničku polukružnu apsidu urešenu izvana motivom visećih lukova i pročelje pregrađeno u gotičkom stilu.
Trobrodna župna crkva Sv. Marije sagrađena je u XV. st. Zvonik na trgu pred crkvom potječe iz XVI. st.

Izvan gradskih zidina nalazi se crkva Sv. Franje iz XIV. st. U manjem od dva klostra je arkada s kapitelima iz XV. st. Iz toga je vremena kamena skulptura Navještenje na pročelju župne crkve i reljef Blažene Djevice Marije u luneti njezina portala, patricijski grbovi na pročeljima kuća, reljef s likom Sv. Izidora na fontiku i drvena plastika u creskim crkvama (Pieta u župnoj crkvi, dijelovi plastičnog triptiha u crkvi Sv. Sidra i sjedeći svečev lik na glavnom oltaru, Bogorodica s djetetom u crkvi na škveru itd.), te rezbarene korske klupe u franjevačkoj crkvi.

Iz XV. st. su i kodeksi s polikromiranim inicijalima u posjedu župne crkve, franjevaca i benediktinki.

Umjetnički i kulturno-povijesni spomenici čuvaju se u nekoliko zbirki: Gradski muzej, Lapidarij, župni ured, franjevački samostan, samostan benediktinki.

Najznačajnije kulturno-povijesne gradevine u Cresu su:

  1. Troja gradska vrata, Bragadina, Marcela i vrata Sv. Mikulo
  2. Okrugla, ugaona kula na sjeverozapadnom dijelu grada
  3. Crkva Sv. Izidora
  4. Niz gotskih, kasnogotskih te renesansnih crkvica i crkava od kojih je najznačajnija crkva Sv. Marije Snježne sa zvonikom
  5. Gradsa loda sa stupom sramote
  6. Franjevački samostan  s crkvom Sv. Franje i zvonikom
  7. Ženski bendiktinski samostan
  8. Palaca obitelji Patris u kojoj je smješten muzej
  9. Niz renesansnih palača creskih plemenitih obitelji

 

LUBENICE


Jedno od najljepših mjesta na Jadranu, sazdan na prirodno branjenu položaju - okomitoj litici nad zapadnom obalom otoka. Lubenice su bile prapovijesna gradina, a u srednjem su vijeku, uz Osor, Cres i Beli, najstariji gradski centar cresko-lošinjskog arhipelaga. Sačuvani su još istočni krak srednjovjekovnoga zida i sjeverna gradska vrata.

Jednobrodna crkva Sv. Nikole izvan je zidina i datira u XIV-XV. st. Ima brod i četverokutno svetište presvođeno šiljastim bačvastim svodom. U unutrašnjosti se nalazi drveni gotički svečev kip iz XV. st. Srednjevjekovna utvrda koja se uzdiže na vrhu litice visoke 378 metara dragulj je hrvatske ruralne arhitekture. Kad ugledate Lubenice ne možete ostati ravnodušni. Galebovi ovdje lete ispod vas, kruže ogromnom provalijom iznad survina i klisura, iznad mora što se proteže u beskraj. U ovom ambijentu, atmosferi magične prirodnosti, već se niz godina održavaju Lubeničke večeri.


MARTINŠČICA

Selo i uvala na zapadnoj obali otoka Cresa. Ime potječe od srednjovjekovne crkve Sv. Martina koja je iz temelja pregrađena u XIX. st. Oko 1500. creska patricijska obitelj Bokina osnovala je u Martinšćici samostan trećoredaca - glagoljaša s crkvom Sv. Jeronima. Nad njezinim glavnim oltarom je slika Baldassarea d'Anne iz 1636., na zidovima slike apostola mletačke škole iz XVII. st., a u samostanu zavjetne slike iz XVIII. st. s portretima creskih pomoraca.
Na brežuljcima u okolici nalaze se prapovijesne gradine (kasteljeri), ruševine romaničke crkve Sv. Kristofora, fragmenti gotičke crkve Sv. Kuzme i Damjana, a u uvalama uz more tragovi antičkih vila.

U drugoj uvali Martinšćici (Martišnjici) na južnom dijelu Cresa nalaze se temelji ranokršćanske bazilike s ostacima mozaika na podu, te ruševine ranosrednjovjekovne crkve čija je osnova u obliku grčkog križa.

U neposrednoj blizini samostana trećoredaca-glagoljaša sagradila je u XVII. st. patricijska obitelj Sforza ladanjski dvorac, dvokatnicu s presvođenim prostorijama i arkadama na pročelju, otvorenima prema dvorištu koje je opasano visokim zidom s puškarnicama.

Mjesto Martinščica je relativno mlade i veoma lijepo naselje na najpitomijem dijelu creske obale, uz prostrani zaljev otvoren prema jugozapadu. Danas lijepo uređeno naselje s mnogo mediteranskog raslinja orijentiralo se isključivo na obiteljski i kamping turizam. Uz prelijepe plaže sjeverno od naselja u netaknutoj prirodi pružaju se velike mogućnosti za kvalitetan i aktivan boravak i odmor. Martinščici gravitiraju naselja Miholašćica, Stivan i Vidovići, turistički zanimljiva odredišta.

 

OSOR

Osor je grad na otoku Cresu. Antički mu je naziv bio Apsoros. Nastanjen je već u prapovijesti, a u trgovačkom dodiru s grčkim kolonijama razvija se osobito u rimsko doba i pod ranosrednjovjekovnom Bizantskom upravom. Od VI. st. je sjedište biskupije. Od XV. st. u neprestanom je opadanju.
Smještajem na uskoj prevlaci što povezuje otoke Cres i Lošinj držao je ključni položaj otočkih kopnenih putova, a do XV. st., u uvjetima stare priobalne navigacije, i ključnu poziciju morskoga puta kojim je promet iz sjevernojadranskih luka strujio na jug u Dalmaciju i Levant. Od XV. st., međutim, zbog plovidbe po otvorenu moru Osor postaje perifernim.

Najveću površinu doseže antička urbanizacija Osora koja obuhvaća prostor od kanala do uvale Vijar, kako su to pokazale gradske zidine, a potvrdila arheološka iskopavanja. Istraživanja su također indicirala antički raster gradskih ulica s ekscentrično (južno) trasiranim decumanusom, a otkriven je i veliki rimski mozaik reprezentativne zgrade. U antičkoj gradskoj sredini Osora nastala je prema povijesnim izvorima biskupija u VI. st., a arheološki nalazi na današnjem groblju oko mlađe crkvice Sv. Marije utvrdili su sklop prvobitne ranokršćanske katedrale, dvojne bazilike s martirijem i baptisterijem.

Ostaci sakralne arhitekture ili ulomci kultnoga kamenog namještaja u gradu i bližoj okolici upućuju na kontinuiranu građevnu djelatnost od VI. st. do romanike.
Crkva Sv. Platona na poluotoku Suplatonski, dvoapsidalna je i jednobrodna, te je bogata pleternom skulpturom.

Uz širenje benediktinaca na kvarnerskim otocima vezan je najveći romanički skolp u Osoru, trobrodna bazilika Sv. Petra iz XI. st. s kasnoromaničkim presvođenim aneksom i prostranim ostacima opatije. Osorskim benediktincima pripadao je evanđelistar iz XI. st. Pisan je beneventanom i ukrašen minijaturama montecassinskoga tipa.

Romanički su i ostaci crkve Sv. Lovre na brežuljku JZ od grada, te crkvice Sv. Petra podno Osoršćice.

Na znatno smanjenoj gradskoj površini koja se u XV. st., u doba nazadovanja pod Venecijom, zatvara novim traktom zida grade se skromne patricijske i pučanske kuće. Gradi se biskupski dvor, jednobrodna crkva Sv. Gaudencija i nova trobrodna katedrala s trolisnim pročeljem. Njezin plastički ukras izvela je u oblicima rane renesanse mletačka radionica Bartolomea Buove. Riznica katedrale čuva zlatni i srebrni liturgijski pribor iz XIV. - XVIII. st, te misno ruho iz XV-XVIII. st.

U kaptolskome arhivu nalaze se iluminirani kodeksi iz XV. st., dok se drvene gotičke skulpture iz XV. st. čuvaju u riznici Sv. Gauencija i na Vijaru.
Kraj grada u uvali Vijar, uz jednobrodnu crkvu Sv. Marije iz 1414., franjevci trećoreci, glagoljaši, osnovali su samostan potkraj XV. st.
U staroj vijećnici u Osoru smještena je Arheološka zbirka. U atriju se nalazi lapidarij s rimskim, ranokršćanskim, ranosrednjovjekovnim i mletačkim epigrafskim spomenicima, a na katu zbirka prapovijesnih i rimskih grobnih priloga.

Na znatno smanjenoj gradskoj površini koja se u XV. st., u doba nazadovanja pod Venecijom, zatvara novim potezom zida grade se, i to sve rjeđe, patricijske i pučanske kuće skromna oblikovanja. Od javnih zgrada gradi se biskupski dvor, u čijem je dvorištu sačuvano starije grlo cisterne s pleternom ornamentikom.
U XV. stoljeću gradi se jednobrodna crkva sv. Gaudencija, šiljastog svoda, te nova katedrala sv. Marije. Velebna trobrodna bazilika sv. Marije, koja svojim trolisnim glatkim pročeljem od klesanaca s južne strane zatvara prostor trga, građena je između 1463. i 1498. godine.

Pretpostavlja se da je crkva imala i kupolu koja se nije sačuvala. Ranorenesansni plastični kameni ukrasi i kipovi na pročelju pripisani su mletačkom kiparu Giovanniju Buori. U XVII. joj je stoljeću prigrađen poligonalan prezbiterij i sagrađen odvojeni zvonik, gradnja kojeg se pripisuje krčkom majstoru Gallu (Jakov Galeto) 1575. U katedrali se nalaze oltari i slike iz razdoblja XVI.-XVIII. st. (Baldassare d'Anna, Andrea Vicentino i dr.). Skladan i akustični prostor katedrale služi u ljetnim mjesecima kao dvorana internacionalnih glazbenih priredbi pod naslovom Osorske glazbene večeri.

U kaptolskom arhivu čuvaju se iluminirani kodeksi iz XV. st. Drvena gotička plastika iz XV. st. čuva se u riznici, crkvi Sv. Gaudencija i uvali Vijar, a ona iz XVI. st. u crkvi na groblju. U uvali Vijar se nalazi jednobrodna crkva Sv. Marije iz 1414. godine, pored koje su franjevci glagoljaši podigli samostan potkraj XV. st. O fazama dogradnje crkve i samostana svjedoče glagoljski natpisi iz XVI. i XVII. st.


POROZINA

Pristanište i naselje na najzapadnijem rtu otoka Cresa. Na brežuljku iznad pristaništa u doba antike stajao je svjetionik po čemu je i lokalitet dobio ime (Pharum insulae). Na tom je mjestu u drugoj polovici XV. st. sagrađena gotička crkva Sv. Nikole, jednobrodna građevina s pravokutnim svetištem, te slomljenim bačvastim svodom. U XVI. st. pokraj crkve sagrađen je samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša u renesansnome stilu. Zbog opasnosti od gusara samostan je građen poput utvrde pa u prizemlju nije imao otvora. Crkva je u XVIII. st. barokizirana. Iz tog doba su i tri mramorna kipa na glavnom oltaru, te slike na dva bočna oltara. Samostan je napušten 1843.


PUNTA KRIŽA

Punta križa nalazi se na jugoistočnom dijelu otoka Cresa. Zbog svog karakterističnog položaja i niskog tla vidljivo je sa svih strana. Punta Križa je naselje koje je raskršće seoskih putova što vode prema brojnim pastirskim stanovima na tom području. Područje je obraslo crnikom koje je ovdje najkvalitetnije drvo za ogrjev. Guste šume pružaju sklonište mnogobrojnoj divljači, pa se tako ovdje mogu naći jeleni lopatari, fazani, zečevi i divlje patke. Ovo područje spada u najveće otočno lovište i središte lovnog turizma.

U uvali Baldarin i Bokinić nalaze se klasičan i nudistički kamp, a naselja Draga i Pogana omogućuju smještaj u privatnim kućama.

Riječ je o zaseocima na najjužnijem dijelu otoka Cresa s mnoštvom prapovijesnih tumula i gradina. Romanička crkva Sv. Andrije na seoskom groblju uz more nadograđena je na ostatke starije, ranokršćanske građevine s drvenim rezbarijama iz XV. st.
U ruševinama crkve Sv. Damjana ima ulomaka s pleternom dekoracijom.


VALUN

Mjesto južno od grada Cresa, Valun se nalazi na južnom dijelu Valunskog zaljeva izmedu dviju prekrasnih šljunkovitih plaža. Prvobitno ime bilo mu je Bućev. Prva župna crkva Sv. Marka sagrađena je najkasnije u XI. st. Danas je ona grobljanska crkva, dok se župna crkva nalazi u selu.

1907. na trijemu pred crkvom Sv. Marka otkrivena je Valunska ploča, glagoljski spomenik iz XI. st. Izvorno je bila nadgrobni kamen s dobro očuvanim dvojezičnim natpisom u tri retka. Prvi red pisan je na hrvatskom, oblom glagoljicom, a drugi i treći na latinskom, karolinom. 1912. ugrađena je u zid sakristije valunske župne crkve, a vjerovatno je najstariji glagoljski epigrafski spomenik u Hrvatskoj.

Valun je danas prelijepo, slikovito primorsko naselje smješteno oko male lučice, orijentirano na kamping i obiteljski turizam.


VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI I ADRESE – CRES

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112
Policija 192
+385(0)51 571 207
Hitna pomoć 94
+385(0)51 571 116
Vatrogasci 93
Traganje i spašavanje na moru 9155
Pomoć na cestama 1987
Erste banka +385(0)51 571 248
Pošta  +385(0)51 571 212
Ljekarna +385(0)51 571 243
Veterinarska ambulanta +385(0)51571 994
Taxi +385(0)98 947 5592
Dom zdravlja +385(0)51 571 247
Zubna ambulanta +385(0)51 572 216, 572 217
Medicinska masaža +385(0)51571 971
Lucka kapetanija +385(0)51 571 111
Pomoc na cesti +385(0)51 231 054
Ina - benzinska crpka +385(0)51 571 250
Ina - benzinska crpka aci marina +385(0)51 571 334
Prodaja autobusnih karti "Autotrans"+385(0)51 571 810
Galerija Matteo Solis +385(0)51 571 549
Atelier Solis +385(0)51 571 208
Trajektne i brodske linije www.jadrolinija.hr
Jadrolinija Rijeka +385 (0) 51 211 444, 666 100
Merag - Valbiska +385 (0) 51 863 170
Porozina - Brestova +385 (0)51 840 620