Crikvenica

Crikvenica je nastala kao luka starih vinodolskih gradova na prirodnom izlazu na more.


Prvi put se spomije kao rimsko naselje "Ad Turres". Padom Rimskog carstva nestaje, a ponovno se spominje u XIV. st. Pred usjekom u brdskoj kosi, na ušću vinodolskoga potoka Dubračine, već je u XIV. st. postojala mala crkva Sv. Marije, koju su Frankopani, gospodari toga kraja, obnovili 1412., te uz nju sagradili samostan i naselili pavline. Ta je samostanska zgrada označila početak stvaranja Crikvenice, pa kneza Nikolu Frankopana možemo smatrati njenim utemeljiteljem, a Blažena Djevica Marija se smatra njenom zaštitnicom. Sačuvana darovnica, koju je Nikola IV Frankopan izdao u Modrušu 14. kolovoza 1412. ujedno je i najstariji pisani spomen imena Crikvenice, te je ovaj datum u novije vrijeme proglašen Danom Grada Crikvenice. Povijest priobalnih naselja koja čine Grad Crikvenicu, Selca, Crikvenice, Dramlja i Jadranova, povezana je i uvjetovana razvojem susjedne plodne udoline Vinodol i njenih utvrđenih srednjevjekovnih gradova, Drivenika, Grižana i Bribira. Tijekom srednjeg vijeka svaki od tih gradova imao je svoju luku u priobalju, uz koju su nicala i ribarska naselja.
U XIX st. osniva se konzorcij za izgradnju kupališta na čelu s nadvojvodom Josipom u Crikvenici, stasa  prvi lječilišni salon te 1897. godine monumentalni hotel K Nadvojvodi Josipu (danas hotel Therapia), namijenjen za bogatu klijentelu. To je bio jedan od najsuvremenijih turističkih objekata izgrađenih u Ugarsko-hrvatskom primorju. Oblikovan je u stilu visoke renesanse prema projektu inženjera S. Hofera iz Budimpešte.
Poslovni ljudi iz Mađarske pokrenuli su 1905. godine u Crikvenici izgradnju hotela Miramare, koji je u dvorišnome dijelu imao sanatorij. Bio je opskrbljen suvremenim terapijskim uređajima i morskim kupeljima, i vrhunski gradski sadržaj. Crikvenicu su posjećivale okrunjene glave, filmske zvijezde, ali i mnogobrojni ostali zaljubljenici. Mnogi se po trideseti ili četrdeseti put vraćaju da bi ovdje proveli odmor.

Crikvenička obala pruža 8 km pješčanih i šljunčanih plaža povezanih uređenom šetnicom (lungomare) kroz bogato mediteransko raslinje, pruža mogućnost uživanja kupačima, šetačima i biciklistima.
Plaže: Kačjak, Riviera, AdTurres, Omrika, Esplanade, Zagreb, Crikvenica, Gradska, International, Kaštel, Jadranka, Slaven, Selce i Autokamp Selce.
Nudistička plaža FKK Kačjak - Dramalj nalazi se nedaleko od Crikvenice. Vožnjom uz more,  u mjestu Dramalj, na križanju kod marketa, skreće se lijevo. Vec nakon 500 m, počinju prekrasne nudističke plaže na poluotoku Kačjak, u nedirnutom prirodnom okolišu s parkingom.

CRIKVENIČKA RIVIJERA


Jadranovo, Dramalj, Crikvenica, Selce

Blagotvornost mikroklime znak je prepoznavanja ovog prostora. Ilirskim i antičkim nasljeđem utemeljen, frankopanskim tragom obilježen, dograđen u vrijeme K&K monarhije, prostor je to kao stvoren za šetnju uz more, a u smjeru bujnog, brdovitog zaleđa staze i planinarski putovi


CRIKVENIČKO ŠETALIŠTE

Crikvenička rivijera smjestila se na širokoj, blagoj padini, uz obalu Vinodolskoga kanala, nasuprot otoku Krku. Zaklonjenost od izravnog udara bure, obilje sunca, ugodne i blage zime, topla i duga ljeta klimatske su prednosti koje Rivijeri omogućuju da tijekom cijele godine bude lječilišno, odmorišno i rekreacijsko središte.
Razvučena osam kilometara uz morsku obalu, Crikvenička rivijera, osim što je idealna za kupanje, veliko je, prepoznatljivo i prelijepo šetalište.
Počinje u uvali Slana u Selcu, odnosno na rtu Kačjak u Dramlju.
Šetat ćete u hladu i mirisu lovora, crnika, brijesta, a izdvajaju se velike platane ispred gradske vjećnice, murve te palme... Prostire se tu i nadaleko poznata pješčana gradska plaža koja s razlogom svoju osobitost, kvalitetu i brojne sadržaje iz godine u godinu potvrđije prestižnom europskom Plavom zastavom.

 

OD HOTELA KAŠTEL DO UVALE SLANA

Šetnica vodi do slikovitog mjesta Selce. Obalni put prolazi maslinikom, nekad “najvećim u hrvatskom Primorju”. Lukobrani, kamene preze, izvori-perilišta, uređena riva, parkovi , kupališta s Plavom zastavom, hoteli Selce i Slaven, kampovi , restorani i konobe, nude atmosferu pravog primorskoga gradića.


OD HOTELA OMORIKA DO POLUOTOKA KAČJAK

Šetnica ide uz priobalni dio mjesta Dramalj (Sveta Jelena) sve do poluotka Kačjak, gdje se nalazi sportsko-rekreacijski centar. U uvali Pazdehova spomenik je pučkog gospodarstva - toš za masline. Ljeti se tu održavaju popularne pučke fešte.


STAZE

TURISTIČKE STAZE JADRANOVA između uvala Perčin i Havišće, vode kroz borovu šumu i primorsko raslinje, povezujući skrovite plaže i uvale. Jedna od staza vodi do uvale Lokvišće, poznate po ljekovitom blatu arheološkom nalazištu.
Dužina staze: 2.5 km

LJUBAVNA STAZA – staza izgrađena tridesetih godina 20. stoljeća, vodi šumovitim dijelom crikveničkog zaleđa od Vinodolske ulice do gradine Badanj s pogledom na Vinodolsku dolinu.
Dužina staze: 2 km

Crikvenica nudi i bogati izletnički turizam, na dohvat ruke su Krk, Košljun, Vrbnik, Klimno, Kačjak i špilju «Biserujka» na otoku Krku te otok Rab, a na par sati  Plitvice, Postojna i Venecija...


Noćni život u Crikvenici

U Crikvenici se možete zabaviti na razne načine, počevši od lokalnih zabava na plaži, do cijelonoćnih provoda u brojnim barovima ili diskotekama.

Izbor klubova:
    Disco club Phoenix,
    Disco club Flash,
    Caffe bar Luka,
    Caffe Bar Delfin,
    Disco club ‘Retro’
Ostali barovi u Crikvenici:
    Caffe Bar Roni,
    Caffe Bar Leut
    Caffe Bar Bič Klub
    Caffe Bar Point
    Caffe bar i restoran ‘Sabbia’
    Café Bar Galija
    Casino
    Adria Casino Crikvenica

Dan Grada Crikvenice je 14. kolovoza jer se na taj dan 1412. godine ime Crikvenica i prvi put spominje u službenim pisanim ispravama, u darovnici kneza Nikole IV Frankopana kojom pavlinima predaje kaštel i crkvu pokraj rijeke Dubračine. Osim Dana Grada, u Crikvenici svečano se slave i :
16. travnja – Dan pobjede nad fašizmom
22. svibnja – Sv. Jelena – zaštitnica Dramlja
25. srpnja – Sv. Jakov – zaštitnik Jadranova
15. kolovoza – Vela Gospa – zaštitnica Crikvenice
25. studenoga – Sv. Katarina – zaštitnica Selca


Kako doći u Crikvenicu



Automobilom – Jadranskom magistralom povezana je sa cijelom obalom
Autobusom – iz Rijeke koja je udaljena samo 30-tak kilometara, polaze i dolaze autobusi iz svih dijelova Hrvatske , ali i mnogih inozemnih odredišta. Autobus prema Crikvenici vozi svakih sat vremena. Autotrans tel. 060 30 01 00 www.autotrans.hr
Vlak - HŽ www.hznet.hr
Brodom – u Crikvenicu je moguće doći manjim brodom, a iz Rijeke svakodnevno voze trajekti.
Jadrolinija – tel. tel: +385/51/666 111 www.jadrolinija.hr
Avionom – zračna luka Rijeka nalazi se na otoku Krku koji je udaljen samo 20-tak kilometara od Crikvenice.
Aerodrom Rijeka -  www.rijeka-airport.hr
Važni telefonski brojevi u Crikvenici
Hitna medicinska pomoć - Kotorska bb – 51260 Crikvenica, tel: 94, +385 51 241-111


Benzinske postaje:
Kaštel – Zidarska bb , Telefon: +385 51 243-648
Magistrala – Kralja Tomislava bb, tel: +385 51785-100
Obala – Ivana Skomerže bb, tel: +385 51 781-004
Šegon – Kralja Tomislava bb, tel: +385 51 785-161


Ljekarne:
“Fundrić-Žužić- Boras” – Trg Stjepana Radića 1, tel: +385 51 241-101
Ljekarna Šnajdar – Braće Brozičević bb, tel: +385 51 784-085

Taxi:
Benko Slobodan, tel: +385 51 785-299
Buneta Dragutin, tel: +385 98 1708-125
Euro taxi Marvić Milan, tel: +385 51 242 985